Naznake govore da se približavamo vrhuncu dizanja kamatnih stopa dok su središnji bankari uvjereni da će inflacija usporiti u narednih godinu do dvije bez većeg udara na svjetsko gospodarstvo, piše Tportal.

Međutim u to nisu uvjereni ni političari, a ni financijski analitičari. Ukazuju tako na stalan nedostatak radne snage, probleme u globalnim opskrbnim lancima i nestabilna financijska tržišta. Boje se da će to svijet natjerati da bira između dva zla – dugotrajne inflacije, za koju je gorki lijek – duboka recesija, piše Reuters.

U sve rascjepkanijem globalnom gospodarstvu, koje izlazi iz pandemije covida, “pogodit će nas još šokova, a monetarna politika suočava se s mnogo ozbiljnijim kompromisima”, rekla je prva zamjenica direktora Međunarodnog monetarnog fonda Gita Gopinath na forumu tijekom proljetnog sastanka MMF-a i Svjetske banke u Washingtonu prošlog tjedna.

Njezino razmišljanje dijele drugi koji ne vjeruju u priču središnjih banaka da će svijet proći neokrznut u borbi s inflacijom. Gopinath je ukazala na to da u povijesti nije bilo slučaja da se visoka inflacija uguši bez porasta nezaposlenosti.

S druge strane središnji bankari još uvijek smatraju da je val inflacije prolazan i prije svega rezultat prilagodbe na šok koji je izazvala pandemija, uz invaziju Rusije na Ukrajinu. Kamatne stope se podižu da bi se obuzdala potražnja i ublažili cjenovni pritisci, a isto tako pod kontrolom držala javna inflacijska očekivanja.

Izgledi za pad inflacije, uz postupan povratak na stanje prije pandemije, centralnim bankama je očekivan daljnji scenarij. Samo Bank of England predviđa da će tek blaga recesija biti potrebna za usporavanje inflacije. ECB pak očekuje da će dobiti bitku s njom bez promjene stope nezaposlenosti, a američki FED predviđa skroman rast stope nezaposlenosti, ali i kontinuiran gospodarski rast.

FED je prošli mjesec najavio da će u svibnju još jednom povećati kamatne stope za 25 baznih bodova, što bi moglo biti zadnje podizanje u ovoj godini. Takva odluka snažan je signal da je završila era sinkroniziranog pooštrenja stopa, a čelnici središnjih banaka u sljedećoj etapi čekat će da se stroži financijski uvjeti osjete i na cijenama.

Zasad signali o kretanju svjetske ekonomije još uvijek nisu jasni. Bilo je zamjetnih padova inflacije u Europi i SAD-u, no ipak su ih uzrokovale najpromjenjivije komponente – posebice troškovi energije – dok se temeljna inflacija, osobito u radno najintenzivnijim industrijama, sporije spušta.

Intervju

“Uveli smo princip ‘istovrijedni rad – jednaka plaća’ u praksi, a ne samo kao pusto obećanje”

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

“Nije izvjesno to da ćemo se vratiti na stabilnost cijena u srednjoročnom razdoblju, čak i nakon najbržih porasta kamatnih stopa dosad”, upozorio je prošlog tjedna predsjednik Bundesbanke Joachim Nagel tijekom govora u Institutu za međunarodnu ekonomiju Peterson u Washingtonu.

Martins Kazaks, šef središnje banke Latvije, rekao je da je rizik od recesije još uvijek “netrivijalan”, s nizom čimbenika koji vrše pritisak na cijene.

“Profitne marže poduzeća i dalje su visoke, pritisci na plaće su jaki, a tržište rada tijesno”, rekao je Kazaks za Reuters, dodajući: “Sve to ukazuje na stajalište da je postojanost inflacije relativno jaka i da stope i dalje moraju rasti”.