U razdobljima visoke inflacije i ekonomske neizvjesnosti štednja postaje važna financijska rezerva, no stručnjaci upozoravaju da nije svejedno koliko novca imamo sa strane i gdje ga držimo.

Mnogi građani u razdobljima inflacije, gospodarske neizvjesnosti i geopolitičkih kriza nastoje povećati svoju financijsku rezervu kako bi se lakše zaštitili od neplaniranih troškova ili mogućeg pada prihoda.

No, financijski stručnjaci upozoravaju da samo gomilanje novca na računu nije dovoljno. Važno je odrediti kolika bi rezerva trebala biti, ali i razmisliti o tome gdje je najbolje čuvati novac.

Koliko su građani spremni odvajati dio svojih prihoda pokazuje primjer Njemačke. Stopa štednje u toj je zemlji tijekom 2024. godine iznosila 11,5 posto, što znači da građani znatan dio raspoloživog novca nisu odmah trošili, već su ga ostavljali za budućnost.

aktivni i uključeni

Nova pomoć za starije od 65 i osobe s invaliditetom: Osigurano gotovo 300.000 eura, Crveni križ otvorio prijave

Ipak, ni držanje velikog iznosa na klasičnom bankovnom računu nije nužno najbolje rješenje.

Ako je kamata koju banka isplaćuje na štednju niža od stope inflacije, stvarna vrijednost novca s vremenom pada. Iako će nominalni iznos na računu ostati isti, za nekoliko godina tim će se novcem moći kupiti manje nego danas.

Kolika bi trebala biti financijska rezerva?

Jedno od uobičajenih pravila upravljanja osobnim financijama odnosi se na fond za nepredviđene situacije.

Njemačka Sparkasse savjetuje građanima da imaju lako dostupnu rezervu u visini otprilike dvije do tri mjesečne neto plaće.

Usklađenost

Klik, narudžba, dostava – a što se zapravo događa iza kulisa?

Šesta sezona

Otvorene 32 stipendije za male poduzetnike: prvi put prijaviti se mogu kandidati iz svih djelatnosti

Primjerice, osoba koja mjesečno prima 3000 eura neto trebala bi imati između 6000 i 9000 eura sa strane.

Taj novac nije namijenjen svakodnevnoj potrošnji, već situacijama poput kvara automobila, hitnih popravaka u stanu, zdravstvenih troškova, privremenog gubitka prihoda ili nekog drugog većeg i nepredviđenog izdatka.

Kada štednja postane znatno veća, građani u Njemačkoj moraju uzeti u obzir još jedan važan iznos – 100.000 eura.

Zašto je 100.000 eura važna granica?

U Njemačkoj su bankovni depoziti građana osigurani do 100.000 eura po osobi i po banci. U slučaju propasti banke, depoziti do tog iznosa trebali bi biti pokriveni sustavom zaštite.

Pritom se limit ne odnosi zasebno na svaki račun. Ako jedna osoba u istoj banci ima tekući i štedni račun te oročeni depozit, svi se iznosi zbrajaju. Zaštićen je ukupan iznos do 100.000 eura u toj banci.

neugodno iskustvo

Naš poznati matematičar vratio vodu od 3,50 eura: ‘Taj me kafić više neće vidjeti’

Kod zajedničkih računa situacija je drukčija. Ako su vlasnici računa dvije osobe, potencijalna zaštita može iznositi ukupno do 200.000 eura, odnosno po 100.000 eura za svakog vlasnika.

Rizik se pojavljuje kada jedna osoba u jednoj banci drži više od 100.000 eura. Ako banka propadne, dio iznad zakonom zaštićenog limita ne mora automatski biti u cijelosti nadoknađen.

Zašto se veća štednja raspoređuje u više banaka?

Upravo zbog ograničenja sustava osiguranja depozita građani s većim iznosima štednje često raspoređuju novac u više banaka.

Ako netko, primjerice, ima 200.000 eura, sigurnija opcija može biti držati 100.000 eura u jednoj, a drugih 100.000 eura u drugoj banci. Tako bi oba depozita pojedinačno ostala unutar limita osiguranja.

No sigurnost banke nije jedino pitanje koje treba uzeti u obzir. Držanje velikog iznosa gotovine ili novca na računu koji donosi malu ili nikakvu kamatu dugoročno može biti skupo zbog inflacije.

Provjerite račune

Jednoj skupini građana na račune uskoro sjeda povišica, poznato i kad stiže isplata

Ako cijene rastu brže od prinosa na štednju, kupovna moć novca postupno se smanjuje. Zbog toga stručnjaci pri planiranju osobnih financija razlikuju novac koji mora biti brzo dostupan u slučaju nepredviđenih situacija od kapitala koji se čuva dugoročno.

Poanta je da financijska rezerva treba biti dovoljno velika kako bi pružila sigurnost u slučaju neočekivanih troškova, ali veće iznose štednje ne bi trebalo automatski držati na jednom mjestu bez razmišljanja o limitima zaštite depozita i utjecaju inflacije.