Potpredsjednik Vlade RH i ministar financija Marko Primorac u srijedu je kazao da se slaže s procjenama MMF-a da rast plaća treba ograničiti te je najavio za ponedjeljak novo izdanje trezorskih zapisa, a uskoro i prijedlog proračuna za 2026., kojim se predviđa gospodarski rast od 2,7 posto te inflacija od 2,8 posto.

osiguranici

Mijenjaju se uvjeti za mirovinu: Za žene od 1. siječnja vrijede nova pravila

Primorac je u srijedu sudjelovao na tradicionalnom, 33. savjetovanju Ekonomska politika Hrvatske u 2026., koju organizira Hrvatsko društvo ekonomista. Na novinarsko pitanje o zaključnoj izjavi Misije MMF-a na kraju njezinog posjeta Hrvatskoj, Primorac je odgovorio kako smatra da je fiskalna politika, u smislu fiskalne stabilnosti i očuvanja proračunskog deficita na razini konsolidirane opće države ispod tri posto, nešto što svrstava Hrvatsku među članice EU-a s primjerenijim fiskalnim okvirima i fiskalnom politikom.

Primorac je rekao je i da se posve slaže s MMF-om da treba ograničiti rast plaća. “Što se tiče rasta plaća u javnom sektoru, slažemo se s procjenama MMF-a da trebamo oprezno odvagnuti tu situaciju i zbog toga, i u kontekstu aktualnih pregovora sa sindikatima, koje obavlja ministar Piletić, to je nešto što kontinuirano pokušavamo pojašnjavati“, naveo je.

Ocijenio je kako je nerealno očekivati, nakon rasta plaća koji se velikim dijelom dogodio uslijed reforme plaća u javnom sektoru, da će se takav trend i dinamika rasta plaća nastaviti i u idućem razdoblju. “To nije realno, moguće, niti bi bilo oportuno za Hrvatsku”, naglasio je.

Primorac je istaknuo da se kontinuirano rasterećuju plaće, da su rasterećenja od 2016. do danas iznosila više od 2 milijarde eura na godišnjoj razini. Rekao je da su od 2024. uspjeli prvi puta povećati plaće za one s najnižim primanjima, da se kontinuirano povećavao osnovni osobni odbitak te dijelom smanjivali porezni razredi.

No, podsjetio je i da dio građana uopće nije u poziciji da plaća porez na dohodak, jer im je porezna osnovica niža od osobnog odbitka pa se njima bilo kakvim iskorakom u poreznoj politici više nije moglo pomoći u poreznom dijelu. Stoga je, kako je rekao, u sustav ugrađen inovativni element, koji je oslobodio bruto plaću davanja za one s najnižim primanjima. Rekao je da se nastoji i dalje porezno rasterećivati rad te prebacivati porezno opterećenje na druge oblike gospodarske snage, ponajprije imovine, tj. nekretnina te da su u tome zasad prilično uspješni.