Do kraja ovog mjeseca traje rok do kojeg su građani dužni dostaviti bitne podatke vezane za oporezivanje nekretnina, nakon čega može početi obračun nove porezne obveze. Prva rješenja o plaćanju poreza na nekretnine teoretski bi mogla početi stizati već od 1. travnja, no u prvoj godini primjene novog zakonskog rješenja ne treba ih očekivati do listopada, navode u Poreznoj upravi.

Posao oko dostave rješenja i naplate poreza na nekretnine obavit će Porezna uprava, prema ugovorima s lokalnim jedinicama, za 420 općina i gradova. Porez će se obračunavati na temelju podataka o komunalnoj naknadi, a država i lokalne jedinice dogovorile su se da će podaci o nekretninama i njihovim vlasnicima stići u Poreznu upravu do kraja lipnja. Lokalne jedinice dužne su do tog roka ažurirati sve baze podataka o stambenom fondu i proslijediti ih u Poreznu upravu.

Glavna poruka poreznih vlasti je da građani ne trebaju dostavljati nikakve prijave za nekretnine za koje se plaća komunalna naknada (npr. ako građanin ima prijavljeno prebivalište, plaća račune za komunalije i sl.), kao i za nekretnine koje se iznajmljuju na temelju ugovora o najmu ili zakupu koji je prijavljen Poreznoj upravi.

Ipak, Porezna uprava spominje pet situacija u kojima treba podnijeti prijavu, i to putem obrazaca koji se nalaze na internetskim stranicama Porezne uprave te u sustavu e-Građani. Pripremljena su dva unificirana obrasca, jedan za građane, a drugi za tvrtke. Prva situacija u kojoj bi do 31. ožujka trebalo reagirati vezana je za činjenicu da u nekretnini koja je namijenjena za stalno stanovanje stanuje osoba bez prijavljenog prebivališta/boravišta u toj nekretnini ili ako za tu osobu nije prijavljen ugovor o najmu Poreznoj upravi.

Na primjer, ako netko ima u vlasništvu dva stana ili kuće, u jednoj živi vlasnik, a u drugoj član obitelji, kći ili sin koji nisu prijavljeni na toj adresi, tada bi vlasnik trebao obavijestiti Poreznu upravu da u drugoj nekretnini živi član obitelji, ako želi izbjeći plaćanje poreza.

Kako neslužbeno doznajemo, porezne će vlasti u prvoj godini “progledati kroz prste” činjenicu da član obitelji koji živi u drugoj nekretnini u njoj nema prijavljeno boravište ili prebivalište, no očekuju da se svi prilagode važećim propisima kako u pogledu boravka tako i u pogledu plaćanja poreza.

Druga situacija za koju se preporučuje podnošenje prijave jest ako nekretnina nije prikladna za stambeni prostor zbog proglašenja prirodnih nepogoda, odnosno zbog potresa, poplave ili neke druge nepogode.

Promjene

Ulaganja u obranu i konkurentnost su nužna, ali ne na štetu radnika i kućanstava

Industrija zdravlja vida

Sve više Hrvata rješenje za vid pronalazi na istom mjestu – evo zašto

Treća je situacija ako je zbog nekog razloga onemogućena stambena namjena nekretnine, a četvrta ako nekretnina ima javnu namjenu ili je namijenjena institucionalnom smještaju osoba.

Peta situacija odnosi se na nekretnine u vlasništvu pravnih osoba koje su namijenjene prodaji ili koje su preuzete u zamjenu za nenaplaćena potraživanja (ako je od dana unosa u poslovne knjige ili od dana preuzimanja pa do 31. ožujka godine za koju se utvrđuje porez prošlo manje od šest mjeseci).

Građani, fizičke osobe, koji prodaju drugu ili treću nekretninu nisu izuzeti od obveze plaćanja poreza na tu nekretninu, neovisno o postupku prodaje, ali pravne osobe, odnosno poduzeća jesu, ako se nekretnina ne prodaje dulje od šest mjeseci. U tom slučaju pravna osoba morat će dokazati poreznim vlastima kada je oglasila prodaju nekretnine. Oporezivat će se nekretnine koje se prodaju dulje od šest mjeseci.

Poduzeća koja iznajmljuju stanove podstanarima također moraju obavijestiti Poreznu upravu o tome. Kada fizička osoba, odnosno građanin, iznajmljuje nekretninu, ugovor o najmu mora biti prijavljen Poreznoj upravi. Pravne osobe (tvrtke) prijavljuju najam u poslovnim knjigama te poreznici nemaju uvid u pojedinačne ugovore. Zato i traže da i pravne osobe prijave ugovore o najmu.

Sam posao oko naplate poreza i povezivanja evidencija teći će tako da će Porezna uprava do 30. lipnja prikupljati sve podatke o nekretninama, prebivalištima, boravištima i ugovorima o najmu kako bi identificirali koje se nekretnine iznajmljuju, a koje su prazne. Oporezivat će se samo prazne nekretnine.

Porezna uprava odgovara na najčešća pitanja koja se pojavljuju u svakodnevnoj komunikaciji s građanima.

Vlasnik sam jednog stana u kojem stalno stanujem. Plaćam li porez na nekretnine na svoj stan u kojem stalno stanujem?
Za nekretninu koja služi za stalno stanovanje ne plaća se porez na nekretnine.

Podstanar sam u stanu, uredno sam sklopio ugovor o najmu sa stanodavcem i podmirujem sve svoje obveze. Može li stanodavac prenijeti obvezu plaćanja poreza na nekretnine na mene?
Za nekretninu koja služi za stalno stanovanje ne plaća se porez na nekretnine. Jedan od dokaza stalnog stanovanja u nekretnini je i sklopljen ugovor o najmu koji mora biti prijavljen Poreznoj upravi. U tom slučaju ni vlasnik stana nije u obvezi plaćanja poreza na nekretnine te tada nije moguće prenijeti obvezu plaćanja poreza na nekretnine na najmoprimatelja.

Vlasnik sam dvaju stanova, u jednom živim ja, a u drugom moje punoljetno dijete. Jesam li obveznik plaćanja poreza na nekretnine za stan koji mojemu punoljetnom djetetu služi za stalno stanovanje?
Na nekretninu koja služi za stalno stanovanje ne plaća se porez na nekretnine. To znači da se od oporezivanja oslobađaju nekretnine koje služe za stalno stanovanje, u ovom slučaju djetetu. No ako bi drugi stan služio za stalno stanovanje nekoj fizičkoj osobi – najmoprimcu, potrebno je imati sklopljen ugovor o najmu (na rok od najmanje 10 mjeseci) koji mora biti prijavljen Poreznoj upravi. Tada se za ovaj drugi stan koji bi služio za stalno stanovanje drugoj fizičkoj osobi – najmoprimcu – ne bi plaćao porez na nekretnine.

Mali sam iznajmljivač i u nekretnini u kojoj živim iznajmljujem preostala dva kata kuće turistima. Što to za mene znači nakon što se uvede porez na nekretnine?
Ako se nekretnina koristi za stalno stanovanje ili je u dugoročnom najmu, tada se ne plaća porez na nekretnine. Ako se nekretnina koristi kratkoročno, primjerice za najam turistima, onda se plaća porez na nekretnine u visini koju odredi općina odnosno grad. Međutim, od plaćanja poreza na nekretnine izuzete su nekretnine koje domaćinu, određenom prema propisu kojim se uređuje ugostiteljska djelatnost, služe za stalno stanovanje. U navedenom slučaju to bi značilo da domaćin u nekretnini u kojoj živi, dok njezin preostali dio iznajmljuje, za tu nekretninu u cijelosti ne plaća porez na nekretnine.

Vlasnik sam nekretnine u kojoj ne živim, nego je iznajmljujem turistima tijekom cijele godine. Za to plaćam porez na dohodak s osnove obavljanja djelatnosti iznajmljivanja. Hoću li morati plaćati porez na nekretnine?
Dosad je također postojala obveza oporezivanja dohotka s osnove obavljanja djelatnosti iznajmljivanja, kao i imovinski porez u obliku poreza na kuće za odmor. Oporezivanje dohotka s osnove iznajmljivanja i poreza na nekretnine u ovom se dijelu ne mijenja. Porez na nekretnine i porez na dohodak koji plaćaju iznajmljivači porezni su oblici koji se utvrđuju neovisno jedan o drugome jer se radi o porezima koji se utvrđuju s različitih osnova (osnova vlasništva i korištenja i osnova obavljanja djelatnosti), odnosno na temelju dvaju različitih zakona.

Porezna uprava na nepromijenjen način tumači i provodi zakonske odredbe od uvođenja ovih poreznih oblika – poreza na kuće za odmor i sada poreza na nekretnine. Naime, skrećemo pozornost na izmjene zakona iz 2023. godine, u kojima je, radi jasnijeg tumačenja zakona, posebno propisana odredba kojom je uređeno da se porez na dohodak od iznajmljivanja plaća neovisno o obvezi plaćanja poreza na kuće za odmor, a u vezi s istom nekretninom. To se nadalje primjenjuje i u ovim izmjenama zakona.