Oko novog europskog proračuna, za razdoblje od 2028. do 2034., lome se koplja između neto uplatitelja, sklonijih budućoj štednji (tzv. štedljiva šestorka), i neto primatelja, koji ne žele izgubiti pristup fondovima, a među kojima je i Hrvatska.

NOVAC STIŽE U PROSINCU

Evo koliko će iznositi trajni dodatak za umirovljenike s 32 godine staža

No analitičari Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije (WIIW) Bernhard Schütz i Philipp Heimberger u novoj studiji na neki način skreću temu s rasprave tko je koliko platio, a tko koliko primio, na raspravu o tome kako bi se mogli generirati novi zajednički prihodi EU-a, piše Glas Slavonije.

Pritom se, s obzirom na to da je trenutačno u Uniji snažno oporezovan rad, a znatno manje kapital, zauzimaju da se jače oporezuje kapital, odnosno razmotri uvođenje poreza na financijske i digitalne transakcije te oporezivanje superbogatih.

Ti bi novi zajednički izvori prihoda, tvrde, ojačali sposobnost Europe za djelovanje, pri čemu EU treba financiranje za obranu, konkurentnost i zelenu tranziciju. Podsjećaju da je Europska komisija predložila proračun EU-a od gotovo dva bilijuna eura. Očekuje pritom 58,2 milijarde eura godišnjih prihoda.

Sužena rasprava

No studija WIIW-a ispituje kako bi EU mogao prikupiti i dodatne prihode, jer će biti potrebni. Usto i procjenjuje sadašnje prijedloge Komisije.

– Još veća ovisnost o doprinosima država članica riskira sužavanje rasprave o proračunu EU-a na pitanje koja zemlja koliko plaća umjesto da se usredotoči na to kako se suočiti s izazovima našeg vremena i kako financirati mjere potrebne za njihovo rješavanje – kaže Philipp Heimberger, koautor studije.

U radu se zaključuje da bi širi skup vlastitih sredstava EU-a mogao ravnomjernije rasporediti teret financiranja na različite izvore, olakšati postizanje političkog kompromisa i pomoći u suzbijanju porezne konkurencije među državama članicama EU-a. Također bi mogao proširiti poreznu osnovicu, primjerice učinkovitijim oporezivanjem stranih digitalnih korporacija.

konkurentska prednost

Zašto nekima posao raste, a drugi se godinama vrte ukrug?

promo

Nissan na hrvatsko tržište dovodi novu generaciju modela koji je obilježio razvoj električnih automobila

Navodi se da rad i potrošnja sada snose najveći dio poreznog tereta, pa autori predlažu da se oporezuju financijske transakcije i superbogati. Upozoravaju tako na problem raspodjele tereta u postojećem sustavu financiranja. Velik dio proračuna EU-a, ističu, financira se iz nacionalnih doprinosa povezanih s bruto nacionalnim dohotkom i PDV-om, a ti se izvori uvelike oslanjaju na oporezivanje dohotka od rada i potrošnje.

Godine 2024. rad je činio 52 posto ukupnih poreznih prihoda u EU-u, a potrošnja 27 posto, dok su porezi na kapital i imovinu činili samo 5 posto odnosno 2 posto. Stoga bi, smatraju, drugi izvori prihoda trebali imati veću ulogu u financiranju proračuna EU-a. Tu se dakle spominju financijske transakcije i digitalne korporacije te superbogati. Uz, dakle, resurse koje je već predložila Komisija, studija ispituje alternativne izvore prihoda.

Zajedničke obveznice

Još konkretnije, to uključuje porez na financijske transakcije, europski digitalni porez, porez na avionske karte temeljen na ugljiku, bankarski porez, alternativne oblike oporezivanja poduzeća te poreze na superbogate pojedince i kriptotransakcije.

– Ovisno o njihovu dizajnu, takvi instrumenti ne samo što bi mogli generirati prihode nego bi i mogli pomoći u rješavanju utaje poreza, nestabilnosti financijskih tržišta, aktivnosti štetnih za okoliš i rastuće nejednakosti bogatstva – tvrde analitičari u studiji. Porez na financijske transakcije mogao bi generirati značajne prihode, a istovremeno obuzdati oblike trgovanja koji pridonose volatilnosti i nestabilnosti na financijskim tržištima. Taj bi porez donio godišnji prihod u desetcima milijardi eura.

Zajednički europski digitalni porez mogao bi pak prikupiti do 26 milijardi eura godišnje, procjenjuju.

– Velike strane digitalne korporacije trenutačno mogu ostvariti značajne prihode od obrade korisničkih podataka bez plaćanja poreza u zemljama EU-a jer nisu fizički prisutne. Digitalni porez to bi promijenio – kaže Bernhard Schütz.

Važna opcija bilo bi i oporezivanje superbogatih pojedinaca. Studija analizira uvođenje minimalnog poreza za pojedince s neto bogatstvom većim od 100 milijuna eura. Time bi se prikupilo do 40 milijardi eura godišnje za proračun EU-a.

Spominje se i moguće europsko oporezivanje kriptoimovine i online-kockanja. Djelatnosti koje su trenutačno blago oporezovane – čvršće bi se uključile u poreznu osnovicu, navode autori, koji zagovaraju i izdavanje zajedničkih obveznica EU-a.