EN DE

Od danas nova pravila za kredite: Evo što banke više ne smiju i koja prava dobivaju građani

Autor: Poslovni.hr
20. studeni 2026. u 09:24
Podijeli članak —
Foto: Freepik/Ilustracija

Novi Zakon o potrošačkim kreditima mijenja pravila zaduživanja, od odobravanja minusa i procjene kreditne sposobnosti do oglašavanja, kupnje na rate i pomoći dužnicima.

U Hrvatskoj se od danas, 20. studenoga 2026., počinje primjenjivati većina odredbi novog Zakona o potrošačkim kreditima, koji građanima donosi dodatnu zaštitu pri zaduživanju, a bankama i drugim vjerovnicima stroža pravila poslovanja.

Promjene se odnose na odobravanje kredita, dopuštene i prešutne minuse, kreditne kartice, oglašavanje, procjenu kreditne sposobnosti, prijevremenu otplatu i postupanje prema građanima koji imaju poteškoća s vraćanjem dugova.

Novim zakonom u hrvatsko zakonodavstvo prenesena je europska Direktiva 2023/2225, poznata kao CCD2, a potrošačko i stambeno potrošačko kreditiranje objedinjeni su u jedan propis.

Ministarstvo financija uoči početka primjene objavilo je i službeno objašnjenje novih pravila, posebno naglašavajući da se ne mijenjaju svi oblici kreditiranja istodobno.

Banke više ne smiju samostalno povećavati minuse

Jedna od najvažnijih odredbi odnosi se na dopuštena i prešutno prihvaćena prekoračenja po tekućim računima.

Banke više ne smiju jednostrano uvoditi novi minus niti povećavati postojeći. Jednako tako, ne smiju samostalno povećavati raspoloživi kreditni limit po platnim karticama.

To znači da povećanje mogućnosti zaduživanja ne može biti samo odluka banke, bez odgovarajućeg pristanka klijenta.

Zakon također zabranjuje odobravanje kredita bez prethodnog zahtjeva i izričitog pristanka potrošača.

Građanima se tako ne smiju nametati nezatraženi kreditni proizvodi, uključujući kreditne kartice.

Ove su zabrane propisane člankom 5. novog Zakona o potrošačkim kreditima.

Što ako banka smanji ili ukine minus?

Banka i dalje može smanjiti ili ukinuti dopušteno prekoračenje, ali o tome u pravilu mora obavijestiti građanina najmanje 30 dana unaprijed. Zakon predviđa iznimke u određenim slučajevima, primjerice zbog sumnje na prijevaru.

Ako je klijent iskoristio iznos minusa koji se smanjuje ili ukida, banka mu mora ponuditi mogućnost otplate duga u 12 jednakih mjesečnih obroka, bez dodatne naknade za takav način otplate.

Ponudu mora dati bez posebnog zahtjeva građanina, prije pokretanja ovrhe ili prodaje potraživanja.

To, međutim, ne znači da je otplata beskamatna. Na preostali dug obračunava se kamatna stopa koja vrijedi za odgovarajuću vrstu prekoračenja.

Primjerice, ako banka klijentu smanji minus, a on je već iskoristio više nego što mu novi limit dopušta, ne može jednostavno zahtijevati trenutačnu otplatu cijelog iznosa bez poštovanja zakonom propisanih pravila.

U takvoj situaciji građanin treba zatražiti pisani otplatni plan i provjeriti koliko iznose glavnica, kamata i mjesečni obroci.

Slična pravila novi zakon propisuje i za prešutno prihvaćena prekoračenja.

Važno je napomenuti da mogućnost otplate dopuštenog minusa u 12 rata nije potpuno nova. Postojala je i prema ranijim pravilima, a sada je zaštita uređena u jedinstvenom zakonu, uz prijelazne odredbe za postojeće ugovore.

Prešutni minus ne smije premašiti određeni iznos

Za prešutno prihvaćena prekoračenja zakon propisuje dodatno ograničenje.

Banka ne smije odobriti prešutni minus veći od prosječnog redovitog mjesečnog priljeva na račun, izračunanog prema razdoblju koje banka uobičajeno promatra.

Ako građanin redovito koristi takvo prekoračenje, banka mu mora ponuditi savjetodavne usluge ako su dostupne te ga bez naknade uputiti na savjetovanje o dugu.

Propisana je i obveza dodatnog informiranja kada značajno prešutno prekoračenje traje dulje od mjesec dana.

Kupnja na rate ne ukida se

Novi zakon izazvao je i pitanja o tome hoće li građani i dalje moći kupovati mobitele, namještaj, televizore i druge proizvode na rate.

Ministarstvo financija izričito je pojasnilo da se takav način plaćanja ne ukida.

Ključna je razlika u tome tko kupcu odobrava obročnu otplatu.

Ako građanin kupuje proizvod na rate kreditnom ili debitnom karticom, koristeći kreditni limit koji mu je banka već odobrila, trgovac ne mora ponovno provjeravati njegovu kreditnu sposobnost.

Banka je to već učinila prilikom odobravanja kartice odnosno limita.

„Kupnja na rate putem kreditnih i debitnih kartica za potrošače ostaje kakva je bila i dosad”, naglašava Ministarstvo financija.

To je Ministarstvo objasnilo i u ranijem službenom ispravku netočnih informacija o kupnji na rate, nakon što su se pojavila tumačenja da će novi zakon znatno otežati takve kupnje.

Nova pravila za mobitele na rate preko operatera

Drukčija je situacija kada sam trgovac ili teleoperater kupcu omogućuje obročnu otplatu, bez korištenja bankovne kartice i prethodno odobrenog kreditnog limita.

Takav model čest je pri kupnji mobilnih uređaja, ali može se primjenjivati i na namještaj, tehničku opremu ili druge proizvode.

Ako prodavatelj sam odobrava kredit i preuzima rizik naplate, može imati obveze vjerovnika prema novom zakonu.

To uključuje odgovarajuću procjenu kreditne sposobnosti potrošača prije sklapanja ugovora.

Ipak, za trgovce i druge nove vjerovnike koji dosad nisu bili obuhvaćeni tim pravilima predviđen je prijelazni rok.

Nove obveze za njih se počinju primjenjivati 1. lipnja 2027. godine.

Ministarstvo financija naglašava da cilj nije ograničiti kupnju na rate, nego spriječiti da građani preuzimaju obveze koje ne mogu uredno podmirivati.

Što će se provjeravati pri odobravanju kredita?

Novi zakon preciznije propisuje način procjene kreditne sposobnosti.

Banke i drugi vjerovnici moraju provjeriti može li potrošač, s obzirom na svoje prihode i postojeće financijske obveze, redovito vraćati kredit.

U obzir se mogu uzimati prihodi, drugi izvori sredstava za otplatu, financijska imovina te postojeća dugovanja.

No količina prikupljenih podataka mora biti razmjerna vrijednosti, trajanju i riziku kredita.

To znači da procjena sposobnosti otplate manjeg iznosa ne mora biti jednako opsežna kao procjena pri ugovaranju velikog dugoročnog kredita.

Detaljnije kriterije i metodologiju procjene uredit će Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom, dok će vjerovnici svoje postupke moći dodatno razraditi internim pravilima.

Zakon istodobno propisuje da se kredit smije odobriti samo ako je razumno očekivati da će ga potrošač moći otplaćivati u skladu s ugovorom.

Ako banka zbog procjene kreditne sposobnosti odbije kredit, potrošača mora o tome bez odgode pisano obavijestiti.

Banke ne smiju koristiti podatke s društvenih mreža

Posebna zaštita odnosi se na osobne podatke građana.

Pri procjeni kreditne sposobnosti banke i drugi vjerovnici ne smiju koristiti društvene mreže kao izvor podataka.

To znači da fotografije, objave, komentari ili drugi sadržaji s društvenih mreža ne smiju biti osnova za procjenu može li građanin dobiti kredit.

Novim zakonom također se jača zaštita potrošača u postupcima automatiziranog odlučivanja, uključujući pravo na ljudsku intervenciju i objašnjenje odluke kada se primjenjuju odgovarajuća pravila.

Krediti će se morati drukčije oglašavati

Zakon donosi i stroža pravila oglašavanja kreditnih proizvoda.

Banke i kreditni posrednici pri oglašavanju moraju jasno istaknuti upozorenje:

„Oprez! Zaduživanje nije besplatno.”

Ako oglas sadrži kamatnu stopu ili drugi brojčani podatak o troškovima kredita, moraju biti navedene i propisane standardne informacije, uključujući podatke potrebne za razumijevanje ukupnog troška zaduživanja.

Posebno je važna efektivna kamatna stopa (EKS), koja omogućuje usporedbu kreditnih ponuda jer, uz kamatu, uključuje i određene druge troškove kredita.

Građanima se prije sklapanja ugovora moraju dati jasne, razumljive i pravodobne informacije o uvjetima kreditiranja.

To obuhvaća i obvezu pružanja predugovornih informacija na propisanim obrascima, a u odgovarajućim slučajevima informacije moraju biti dostupne i drugim sudionicima kreditnog odnosa.

Kredit se može vratiti ranije, uz manji ukupni trošak

Građani imaju pravo kredit djelomično ili u cijelosti otplatiti prije ugovorenog roka.

U tom slučaju imaju pravo na smanjenje ukupnih troškova kredita, pri čemu se kod potrošačkih kredita uzimaju u obzir i određeni troškovi naplaćeni već prilikom odobravanja.

Novi zakon dodatno ograničava naknade za prijevremenu otplatu.

Kod potrošačkih kredita s fiksnom kamatnom stopom takva se naknada, kada su ispunjeni zakonski uvjeti, može naplatiti samo na dio iznosa prijevremene otplate koji tijekom 12 mjeseci prelazi 10.000 eura.

Maksimalna naknada iznosi jedan posto iznosa na koji se može obračunati ako je do ugovorenog dospijeća ostalo više od godinu dana, odnosno 0,5 posto ako je preostalo manje od godinu dana.

Naknada se ne smije naplatiti za dopušteno prekoračenje ni za potrošački kredit koji se otplaćuje u razdoblju u kojem nije određena fiksna kamatna stopa.

Kod stambenih potrošačkih kredita zakon zabranjuje naknadu za djelomičnu ili potpunu prijevremenu otplatu.

Građani imaju pravo odustati od kredita

Zakon predviđa i pravo na odustanak od ugovora o kreditu u roku od 14 dana, bez obveze navođenja razloga, prema propisanim uvjetima.

Rok u pravilu počinje teći od sklapanja ugovora, odnosno od naknadnog primitka ugovornih uvjeta i propisanih informacija ako su dostavljeni poslije.

Ako građanin iskoristi pravo na odustanak, mora vratiti primljenu glavnicu i kamatu obračunanu za razdoblje u kojem je novac koristio, najkasnije u roku od 30 dana od slanja obavijesti o odustanku.

Odustanak od kredita zato ne znači da građanin može zadržati posuđeni novac bez obveze vraćanja.

Banke moraju pomoći građanima koji teško otplaćuju kredite

Važan dio novog zakona odnosi se na građane koji već imaju poteškoća s otplatom dugova ili postoji rizik da će ih imati.

Vjerovnici moraju pravodobno prepoznavati takve poteškoće i poduzimati razumne mjere za dogovor s klijentom.

Prije pokretanja prisilne naplate, aktiviranja instrumenata osiguranja ili prodaje neprihodonosnog kredita moraju ponuditi jednu ili više odgovarajućih mjera za olakšavanje otplate.

To, ovisno o okolnostima, može uključivati produljenje roka otplate, odgodu pojedinih obroka, promjenu kamatne stope, refinanciranje ili druge oblike prilagodbe duga.

Takve mjere ne znače automatski oprost duga niti pravo svakog građanina na određenu vrstu olakšice.

Vjerovnik pri njihovom odabiru mora uzeti u obzir konkretne okolnosti i mogućnosti otplate pojedinog potrošača.

Ministarstvo financija posebno ističe da se odredbe o postupanju prema građanima koji imaju ili bi mogli imati poteškoća s otplatom primjenjuju od 20. studenoga i na subjekte te kredite za koje su pojedine druge obveze zakonom odgođene.

Fina uvodi besplatno savjetovanje o dugu

Novim zakonom predviđena je i usluga besplatnog savjetovanja o dugu, koju pruža Financijska agencija (Fina).

Pomoć mogu zatražiti građani koji već imaju poteškoća s podmirivanjem financijskih obveza, ali i oni koji procjenjuju da bi se uskoro mogli naći u takvoj situaciji.

Za savjetovanje nije potrebno imati blokiran račun niti već biti u postupku ovrhe.

Fina na službenoj stranici za savjetovanje potrošača o dugu navodi da građanima pomaže sagledati financijsku situaciju, upoznati prava i mogućnosti te odabrati daljnje korake.

Zahtjev za savjetovanje moguće je podnijeti u Fininoj poslovnici, telefonom na besplatni broj 0800 0080 ili elektroničkom poštom na info@fina.hr.

Prilikom prijave potrebno je navesti osobne i kontaktne podatke, nakon čega se sa savjetnikom dogovara termin i način razgovora.

Novo pravo za osobe koje su preboljele rak

Novi zakon uvodi i takozvano pravo na zaborav za osobe koje su preboljele onkološke bolesti.

Pri ponudi ili sklapanju police osiguranja povezane s potrošačkim kreditom osiguravajuće društvo ne smije koristiti podatke o prethodnoj dijagnozi nakon što prođe deset godina od završetka liječenja.

Time se nastoji spriječiti da preboljena zloćudna bolest trajno otežava pristup osiguranju povezanom s kreditiranjem.

Zakon također propisuje da vjerovnik, ako zahtijeva odgovarajuću policu osiguranja, mora prihvatiti i policu drugog osiguravatelja ako pruža istovjetnu razinu osiguranja.

Vrijede li nova pravila i za već ugovorene kredite?

Početak primjene zakona ne znači da se svi ranije sklopljeni ugovori automatski mijenjaju.

Prema prijelaznim odredbama, na ugovore sklopljene prije 20. studenoga u pravilu se i dalje primjenjuju propisi koji su vrijedili u trenutku njihova sklapanja, uz zakonom određene iznimke.

Za pojedine ugovore bez ugovorenog roka dospijeća, uključujući određene oblike prekoračenja, predviđena je primjena dijela novih pravila.

Zato građani koji već otplaćuju kredit trebaju razlikovati opća pravila novog zakona od prava koja se primjenjuju na njihov konkretan ugovor.

To je posebno važno kod ugovorenih kamata, naknada, mogućnosti prijevremene otplate i drugih uvjeta kreditiranja.

Kada počinju sve promjene?

Većina odredbi primjenjuje se od 20. studenoga 2026., no postoje dvije važne iznimke.

Za nove vjerovnike, među kojima su i pojedini trgovci ili teleoperateri koji samostalno omogućuju kupnju na rate, dodatne obveze počinju 1. lipnja 2027.

Za određene ugovore o potrošačkim kreditima povezane s platnim karticama i obročnom otplatom predviđen je rok do 1. siječnja 2028. godine.

Točni rokovi proizlaze iz prijelaznih i završnih odredbi novog zakona.

Kome se obratiti ako banka ne poštuje pravila?

Građanin koji smatra da banka ili drugi vjerovnik ne poštuje ugovor ili zakonske obveze najprije može podnijeti pisani prigovor toj instituciji.

Ako nije zadovoljan odgovorom, može se obratiti Hrvatskoj narodnoj banci odnosno Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga, ovisno o tome tko je nadležan za nadzor pružatelja usluge.

Važno je znati da nadzorna tijela ne odlučuju o pojedinačnim potrošačkim prigovorima umjesto banke, ali zaprimljene informacije mogu koristiti u okviru svojih nadzornih ovlasti.

Za sporove su dostupni i zakonom predviđeni postupci mirnog i alternativnog rješavanja.

Novi zakon tako ne znači da će svaki građanin lakše dobiti kredit, nego da će vjerovnici morati jasnije obrazložiti uvjete zaduživanja, pažljivije procjenjivati mogućnost otplate i poštovati dodatna prava potrošača.

Njegov je cilj, prema Ministarstvu financija, odgovornije kreditiranje i smanjenje rizika od prezaduženosti, uz očuvanje dostupnosti različitih oblika plaćanja i financiranja.

Autor: Poslovni.hr
20. studeni 2026. u 09:24
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati