Od početka iduće godine napokon bi mogli zaživjeti investicijski računi za građane, dugoočekivani instrument za poticanje ulaganja na domaćem tržištu kapitala.
Ministarstvo financija uputilo je u javno savjetovanje nacrt prijedloga Zakona o hrvatskom investicijskom računu (HRI), novom financijskom proizvodu namijenjenom isključivo fizičkim osobama za ulaganje u financijske instrumente.
Uz bok državnim obveznicama
Državni tajnik u Ministarstvu financija Matej Bule istaknuo je u petak da je riječ o novosti u domaćem financijskom sustavu koja proizlazi iz Strategije razvoja tržišta kapitala i europskih preporuka, ali i iz razvoja gospodarstva i, kako je rekao, sve veće financijske pismenosti građana.
“Hrvatski investicijski račun po važnosti ide uz bok državnim, odnosno narodnim obveznicama”, rekao je Bule, podsjetivši da su građani kroz 20 izdanja državnih vrijednosnih papira uložili oko 16 milijardi eura. Novi model, dodao je, predstavlja iskorak jer građanima omogućuje da sudjeluju u rastu gospodarstva ulaganjem u dionice domaćih kompanija, pri čemu će najmanje 20 posto sredstava morati biti usmjereno u vrijednosnice hrvatskih društava uvrštenih na burzu.
Račun će moći otvoriti svaki punoljetni građanin, uključujući i za svoju maloljetnu djecu, i to kod banaka, investicijskih društava i drugih ovlaštenih posrednika. Svaka osoba moći će imati samo jedan investicijski račun, uz cjeloživotni limit uplata od 200 tisuća eura. Građani koji tijekom pet godina sredstva samo uplaćuju, bez isplata, ostvarit će pravo na povećanje limita za dodatnih 50 tisuća eura, odnosno ukupno 250 tisuća eura.
Pod nadzorom Hanfe
Jedna od glavnih pogodnosti novog modela jest porezni tretman jer država prinose neće oporezivati, neovisno o njihovoj visini, kao ni isplata sredstava. Istodobno, ostvareni prinosi neće ulaziti u obračun cjeloživotnog limita uplata. Građani će sredstva moći povući u bilo kojem trenutku, a sustav će automatski upozoravati ulagače ako pokušaju premašiti dopušteni iznos uplata.
Prema prijedlogu zakona, građani će sami odlučivati u koje će financijske instrumente ulagati ili će upravljanje portfeljem moći prepustiti odabranom posredniku. Registar uplata i isplata vodit će Središnje klirinško depozitarno društvo (SKDD), dok će provedbu i nadzor zakona obavljati Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa), koja je sudjelovala i u njegovoj izradi.
Javno savjetovanje otvoreno je do 23. kolovoza, a plan je da zakon stupi na snagu 1. siječnja iduće godine.U Katančićevoj očekuju da će novi model povećati likvidnost domaćeg tržišta kapitala te dodatno potaknuti sudjelovanje građana u ulaganjima. Kao primjer navodi se Švedska, gdje je ovakav model privukao velik broj građana, dok se u Hrvatskoj u prve dvije godine očekuju ulaganja između 200 i 600 milijuna eura
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu