HNB-ove mjere za obuzdavanje rasta kreditiranja stanovništvu, koje su stupile na snagu sredinom godine, daju mršave rezultate. Snažan rast kredita u prethodne dvije godine nastavljen je sve do kolovoza kada je došlo do pada novoodobrenih kredita, ali još nije moguće procijeniti radi li se o anomaliji ili je riječ o novom trendu. I dok u HNB-u najavljuju nove mjere, ovaj put više usmjerene prema bankama i njihovu izloženost u eventualnoj novoj krizi koja bi mogla dovesti do problema u otplati kredita, u Hrvatskoj udruzi banka (HUB) smatraju da je zaduženost stanovništva i dalje umjerena. Krediti poduzećima i stanovništvu, posebice stambeni, nastavili su rasti i u ljetnim mjesecima, nakon što su se počele primjenjivati mjere središnje banke i zaoštrili uvjeti kreditiranja. Prema HNB-ovim podacima, stambeni krediti stanovništvu u srpnju su porasli za 218 milijuna eura ili 1,7 posto. To je nešto manji rast nego u lipnju, ali je još uvijek bio veći nego prijašnjih mjeseci.

Direktorica Hrvatske udruge banka (HUB) Tamara Perko kaže kako kod stambenih kredita zasad nema znakova usporavanja – stopa rasta od gotovo 14 posto u odnosu na srpanj 2024. ukazuje na blago ubrzanje. S druge strane, rast gotovinskih nenamjenskih kredita već neko vrijeme usporava i u srpnju je s 13,2 posto godišnjeg rasta bio niži od rasta stambenih kredita.

Dio srpanjskog rasta u bankovnom sektoru tumače povećanim brojem zahtjeva za kredite koji su građani podnijeli prije novih restriktivnijih uvjeta, a ne isključivo novoj potražnji.

Prema podacima Hrvatske narodne banke, ukupni krediti kućanstvima porasli su u kolovozu za 114,6 milijuna eura (prvi put odobreni krediti umanjeni za otplate postojećih i dijelom prodaje portfelja). Radi se o najslabijem mjesečnom rastu kredita kućanstvima od kraja 2023. godine. Najveći dio kolovoškog rasta i dalje čine stambeni krediti, s neto transakcijama od 75,9 milijuna eura, dok su gotovinski nenamjenski krediti porasli za svega 22,6 milijuna eura, mjereno transakcijama.

Borba za klijente

“Obje stope rasta (stambenih i gotovinskih kredita, op. a.) i dalje su razmjerno visoke te ih valja sagledati u širem kontekstu nastavka gospodarskog rasta, rasta plaća i zaposlenosti te pada kamatnih stopa”, komentirala nam je Perko. Smatra da su povećanom kreditiranju pridonijele i relativno niske kamatne stope.

Tako je efektivna kamatna stopa na stambene kredite u srpnju iznosila 2,98 posto, što je niže nego u većini zemalja europodručja i 0,8 postotnih bodova manje nego godinu ranije. Prosjek na gotovinske nenamjenske kredite iznosio 5,73 posto, ili 0,4 postotna boda manje nego u srpnju 2024.

Podsjetimo, prosječne kamatne stope na stambene kredite oštrije su pale početkom godine, a nakon što je u siječnju iz HNB-a stigla pomalo iznenađujuća najava da od travnja na snagu stupaju mjere kojima će se pooštriti kriteriji za odobravanje novih kredita.

Primjena makrobonitetnih mjera naknadno je odgođena do srpnja, no već sama najava središnje banke srušila je kamatne stope na stambene kredite jer su se banke naglo poželjele izboriti za klijente. Tako je u prosincu 2024. prosječna stopa na stambene kredite iznosila 3,7 posto da bi već do ožujka pala ispod tri, sve do 2,9 posto. Do srpnja ove godine iznos odobrenih stambenih kredita premašio je milijardu eura, što je veći iznos nego u cijeloj 2024. godini. Dio razloga leži u rastu cijena nekretnina, ali je na snažan porast vjerojatno puno više utjecalo najavljeno pooštravanje uvjeta.

kupnja

Do 480 km dosega i prostran prtljažnik: upoznajte MGS5 EV

Pametan potez

Investicija koja ne traži velike uplate ni stalno planiranje: zlato možete stjecati automatski, iz mjeseca u mjesec

Rast kod tvrtki

Trenutačne kamatne stope za stambene kredite u Hrvatskoj su relativno niske (oko 2,98 posto), dok su za nenamjenske i druge kredite bile nešto više, oko 5,56 posto. Prosječna stopa na stambene kredite u eurozoni na rok duži 10 godina u kolovozu je iznosila 3,18 posto, prema Europskoj središnjoj banci. “Uzimajući u obzir da su kamatne stope u Hrvatskoj među najnižima u europodručju, ne očekuju se značajnije promjene u kratkom roku”, rekla nam je Perko komentirajući visinu stopa.

Krediti poduzećima od početka godine također su rasli iz mjeseca u mjesec, ali je i kod njih u kolovozu došlo do pada od čak jedan posto u odnosu na prethodni mjesec. Najsnažnije su pali krediti za obrtna sredstva koji sezonski rastu uoči ljeta. Na godišnjoj je razini rast usporio na 12,2 posto, s 12,8 posto ostvarenih mjesec ranije, a rast se i kod kredita za obrtna sredstva i kredita za investicije zadržao u dvoznamenkastom području.

“Bitna je razlika kod novih kredita u usporedbi s kućanstvima. Kod poduzeća je rastao obujam kreditiranja u srpnju i kolovozu u odnosu na drugo tromjesečje uslijed većih pojedinačnih plasmana”, ističu analitičari PBZ-a. Najavu HNB-a da će bankama povećati stopu izdvajanja dodatnog kapitala s 1,5 posto na dva posto, kako bi spremnije dočekale eventualnu krizu u otplati kredita, u HUB-u oprezno komentiraju. “Prema raspoloživim pokazateljima, bankarski sustav u Hrvatskoj ostaje visoko kapitaliziran i među otpornijima u europodručju, a zaduženost stanovništva i dalje je umjerena. Stoga ne očekujemo kratkoročne rizike za financijsku stabilnost, dok mjera, čija je primjena predviđena od 1. siječnja 2027., ima za cilj dugoročno očuvati stabilnost i otpornost bankarskog sektora”, zaključuje Perko.