Učinke mjera ograničavanja kredita građanima Hrvatska narodna banka očekuje vidjeti u drugoj polovini godine, rekao guverner Boris Vujčić. Na upit da komentira mjere ograničavanja kreditiranja građana koje će stupiti na snagu od travnja, Vujčić je na margini konferencije koju su zajednički organizirali Hrvatska narodna banka (HNB) i Europska investicijska banka (EIB) rekao da je namjera tih mjera dvojaka – postavljanje standarda za stambeno i gotovinsko kreditiranje koji omogućavaju otpornost financijskog sustava i onih koji uzimaju kredite za slučaj pogoršanja ekonomskih uvjeta te smanjivanje snažne potražnje.

“Prvenstveno smo imali vrlo snažan rast gotovinskih kredita, a smanjivanje stope njihova rasta utjecat će na smanjivanje potražnje pa onda i na inflatorne pritiske”, rekao je Vujčić.

O naknadama – naknadno
Središnja banka od 1. travnja uvodi nove makrobonitetne mjere kojima ograničava kriterije kreditiranja potrošača. Iznos novog zaduživanja potrošača ograničava se tako da pri odobravanju novoga kredita omjer mjesečne otplate ukupnog duga i dohotka ne smije biti veći od 45 posto za stambene kredite i 40 posto za gotovinske nenamjenske kredite. Također, omjer iznosa stambenog kredita i vrijednosti nekretnine u zalogu ne smije biti veći od 90 posto. Dodatno, ročnost stambenih kredita se ograničava na 30, a nestambenih kredita na 10 godina.

Vujčić je dodao da će se o izmjenama i dopunama zakona o usporedivosti naknada, kojima je cilj građanima osigurati besplatan račun za redovna primanja, očitovati kad Vlada donese prijedlog.

“Mi već dugo vremena razgovaramo o tome s Ministarstvo financija i u tom dijalogu ja mislim da smo negdje polako konvergirali prema nečemu što će se očitovati u ovom novom zakonu, ali pričekajmo zakon da vidimo kako će biti završna verzija”, izjavio je Vujčić. Propisom se želi građanima osigurati besplatan račun za redovna primanja. U javnom savjetovanju stiglo je 45 komentara, a konačno izvješće o savjetovanju bit će objavljeno 9. travnja.

Hrvatska udruga banaka pak upozorila je da temeljem preliminarne analize, predložene izmjene tog zakona mogu rezultirati dugoročnim i značajnim troškovima za bankarski sektor i predstavljati snažan udarac za budući razvoj i održivost poslovanja.

Na konferenciji pod nazivom “Financiranje rasta i inovacija s ciljem jačanja konkurentnosti” odaslana je poruka da hrvatskim tvrtkama, kako bi uspješno iskoristile prilike za rast, treba omogućiti pristup rizičnom kapitalu i alternativnim izvorima sredstava.

Rekordna ulaganja EIB-a
Gospodarstvo je u 2024. zadržalo snažnu dinamiku, no da bi se u novim geopolitičkim okolnostima povećala i konkurencija, potrebno je povući nove poteze, kako u Hrvatskoj, tako i EU. Vujčić je podsjetio da je investiranje u inovacije i poboljšanje konkurentnosti ključno za daljnji razvoj. Hrvatska je zadnjih godina među najbrže rastućim gospodarstvima Unije, a među liderima je i po rastu investicija, privatnih i javnih, koje rastu oko deset posto godišnje.

Obrana i troškovi

Poruka EU-a: Ulaganja da, ali ne na račun građana – lekcija i za Hrvatsku

Proizvodnja namještaja

Kako je domaća proizvodnja namještaja postala važnija od cijene

No, tu je potreba financiranja rasta inovativnih poduzeća i startupova, putem i private equity i venture capital investicija, u čijem sufinanciranju Europska investicijska banka (EIB) ima značajnu ulogu. Potpredsjednica EIB-a Teresa Czerwińska je istaknula da radi popunjavanja “praznine” u financiranju tvrtki u fazi širenja, EIB poduzećima nudi šaroliku lepezu financijskih instrumenata poput zajmova, jamstava, poduzetničkog duga i rizičnog kapitala.

“Kada je riječ o Hrvatskoj, tijekom 2024. ojačali smo inovacijski ekosustav ulaganjima u fondove rizičnog kapitala posredstvom Hrvatske inicijative za Venture Capital 2 (CVCi 2) i Hrvatskog programa ulaganja u rast II (CROGIP II), što je donijelo korist stotinama startup tvrtki i brzorastućih poduzeća”, rekla je Czerwińska. Inače, EIB je lani u Hrvatskoj odobrio nova sredstva u rekordnom iznosu od 1,24 milijarde eura, gotovo trostruko više no godinu ranije.

Sukladno potpisanim sporazumima s Ministarstvom financija i HAMAG-BICRO-om, EIB će Hrvatskoj pružiti i smjernice o politici prerastanja u regionalno središte za financijske tehnologije i tržišta kapitala, kao i savjetovati je kako malim i srednjim poduzećima te startup tvrtkama pomoći u jačanju spremnosti za ulaganja i dobivanju pristupa sredstvima koja su im potrebna u ranoj fazi razvoja.