Početak godine tradicionalno je vrijeme za „financijski reset“. U 2026. godini je to posebno važno s obzirom na aktualna makroekonomska kretanja. Prema projekcijama Europske komisije i Hrvatske narodne banke, gospodarski rast Hrvatske u ovoj godini bi trebao iznositi do 2,9 %, dok se inflacija, iako niža nego prethodnih godina, i dalje očekuje oko 2,8 %. Drugim riječima – realna kupovna moć većine građana ostaje gotovo ista.

Kupoprodaje

Tržište nekretnina naglo usporilo: Jedna županija posebno se ističe

U takvim okolnostima financijska sigurnost kućanstava sve se manje oslanja na vanjske čimbenike, a sve više na osobne odluke i navike. Podaci Eurostata pokazuju da hrvatska kućanstva štede znatno manje od europskog prosjeka. Dok je prosječna stopa štednje kućanstava u Europskoj uniji iznosila oko 14,5 %, u Hrvatskoj je ona bila približno 9 %, što Hrvatsku svrstava među zemlje s nižom razinom štednje. To upućuje na činjenicu da velik dio građana nema dovoljnu financijsku rezervu za neočekivane situacije, poput iznenadnih troškova ili privremenog gubitka prihoda.

Stručnjaci stoga savjetuju da se financijsko „čišćenje“ započne jednostavno i realno, s ciljem stvaranja osnovne financijske rezerve od tisuću eura u što kraćem roku.

„U okruženju umjerenog gospodarskog rasta i stabilnih, ali ne i rastućih realnih plaća, odgovornost za financijsku sigurnost sve se više prebacuje na sama kućanstva. Ako prihodi rastu tek u visini inflacije, prostor za poboljšanje financijske situacije mora se pronaći u boljem upravljanju novcem. Sređivanje osobnih financija više nije opcija, već nužnost“, ističe Emilio Gučec analitičar Finaxa.

Sat vremena tjedno i prvih tisuću eura

Prvi korak prema većoj financijskoj sigurnosti je pregled vlastitih prihoda i rashoda te prepoznavanje područja u kojima postoji prostor za uštedu. Česta pogreška je potpuno zanemarivanje osobnih financija u svakodnevici. Zato se preporučuje da se barem sat vremena tjedno posveti analizi troškova i planiranju, kako bi upravljanje novcem postalo dio rutine.

Financijska stabilnost ne gradi se naglo, već postupno. Ključno je što prije stvoriti osnovnu rezervu za hitne situacije u iznosu od 1.000 eura. Do tog cilja moguće je doći kombinacijom manjih redovitih ušteda i jednokratnih poteza, poput prodaje stvari koje se više ne koriste ili privremenog dodatnog angažmana.

„Rezerva za hitne situacije ima i važnu psihološku ulogu. Prvih 1.000 eura značajno smanjuje rizik da će neočekivani trošak, poput kvara kućanskog aparata, većeg računa za energiju ili kratkotrajnog gubitka prihoda, dovesti do zaduživanja. Upravo nedostatak takve osnovne rezerve često je razlog posezanja za nepovoljnim kreditima“, pojašnjava Gučec.

INOVACIJA

Ovo smo oduvijek željeli: Zubarska stolica koja pruža vrhunsko wellness iskustvo   

Visoka razina logističke zrelosti

Logistika kao motor rasta: konkurentska prednost danas se gradi u lancu opskrbe

Financijski jastuk: put do sigurnosti

Nakon stvaranja početne rezerve, sljedeći korak je sustavna izgradnja financijskog jastuka koji pokriva troškove života za razdoblje od tri do šest mjeseci. Prema europskim statističkim podacima, velik dio hrvatskih kućanstava nema takvu razinu financijske sigurnosti. Jer veći dio financijskih sredstava kućanstava drži se u novcu i depozitima, što sugerira da ne postoji jaka struktura dugotrajnijih investicija ili fonda za hitne slučajeve.

Za izgradnju financijskog jastuka nisu potrebni veliki iznosi, već redovitost i disciplina. Kao praktično rješenje preporučuje se uvođenje trajnog naloga, primjerice u visini barem 10 % mjesečnih prihoda, koji se automatski usmjerava u štednju ili rezervu.

Od štednje prema dugoročnom očuvanju vrijednosti

Važno je naglasiti da sama štednja na tekućim računima dugoročno ne štiti vrijednost novca. U hrvatskim bankama nalazi se oko 42 milijarde eura koja stoji na računima s vrlo niskim kamatama, nedovoljnima da nadoknade učinak inflacije. Dugoročno, takva vrsta štednje gubi kupovnu moć.

Unatoč tome, iskustvo s ulaganjima u Hrvatskoj i dalje je relativno ograničeno, a građani koji ulažu često biraju proizvode s višim troškovima. Postoje, međutim, i učinkovitiji oblici dugoročnog ulaganja koji omogućuju očuvanje i postupno povećanje vrijednosti imovine, uz jasnu svijest o rizicima i troškovima.

Prema našim iskustvima, tek otprilike trećina stanovništva ima ikakvo iskustvo s ulaganjem.

„Oni koji ulažu najčešće se odlučuju za klasične investicijske fondove, iako postoje učinkovitija rješenja. Pasivno upravljani indeksni ETF fondovi imaju znatno niže troškove, dugoročno omogućuju veći rast vrijednosti imovine, a ujedno su oslobođeni poreza nakon dvije godine držanja“, ističe Gučec.

Godina 2026. vjerojatno neće donijeti značajno poboljšanje financijske situacije hrvatskih kućanstava. Upravo zato važno je aktivno se posvetiti osobnim financijama. Sređivanje troškova, stvaranje financijske rezerve i sustavan pristup štednji i ulaganju ne zahtijevaju visoke prihode, već dosljednost. Dugoročno, takav pristup može smanjiti financijski stres i povećati osobnu sigurnost.