Najnoviji podaci o robnoj razmjeni s inozemstvom potvrdili su povoljnija kretanja izvoza i uvoza. Krajem kolovoza vrijednost ukupnog hrvatskog izvoza premašila je 17,8 milijardi eura, što je za 9,5 posto ili 1,4 milijardu eura više nego u istom lanjskom razdoblju, a istodobno je uvezeno robe za 31,1 milijardu eura, što je rast za 1,2 milijarde ili manje od četiri posto, pokazuju preliminarni podaci Državnog zavoda za statistiku.

Detaljno za sedam mjeseci

I na strani izvoza i uvoza glavni pečat povećanjima daju energenti, odnosno djelatnost rudarstva i vađenja. Osim preslagivanja tokova opskrbnih pravaca u regiji, to odražava i utjecaj cijena sirove nafte i plina. Detaljnija slika zasad je dostupna za prvih sedam mjeseci, a u tom razdoblju najveće povećanje vrijednosti izvoza ostvareno je upravo u djelatnosti rudarstva i vađenja. S 1,38 milijardi eura ona se prometnula drugu najveću po vrijednosti izvoza (iza električne opreme). U usporedbi s prvih sedam mjeseci 2025. on je, naime, povećan za čak 183 posto ili oko 890 milijuna, što se ponajprije odnosi na tranzit ukapljenog plina i sirove nafte. Iako je uvoz povećan za umjerenijih 62 posto, u apsolutnim iznosima on je porastao i nešto više, za oko 1,1 milijardu, na nešto više od 2,8 milijardi. Usto, iznadprosječno povećanje vrijednosti i izvoza i uvoza bilježi se i kod prerađene nafte. Izvoz je npr. povećan za 36 posto ili 336 milijuna (na 1,25 milijardi eura). Iako je uvoz rastao malo sporije, u apsolutnim iznosima povećan je za nešto većih 390 milijuna.

Uloga Hrvatske u regionalnom tranzitu energenata očituje se posebice u rastu ukupnog izvoza u Mađarsku i Slovačku. U Mađarsku je u odnosu na prošlu godinu veći za 76 posto (s ostvarenih 1,2 milijarde eura), a u Slovačku za čak 2,3 puta (804 milijuna eura).

Među granama prerađivačke industrije koje su značajno pridonijele rastu izvoza je i proizvodnja električne opreme. Izvoz tih proizvoda krajem srpnja je premašio 1,58 milijardi eura, što je za 240 milijuna eura ili 18 posto više nego lani, a u HGK-u ističu kako se to povećanje vjerojatno može uvelike pripisati porastu izvoza baterija Rimac Energy. U slučaju rasta vrijednosti izvoza kemikalija i kemijskih proizvoda, koji je ove godine veći za 182 milijuna (na gotovo 1,1 milijardu), pretpostavlja se da to odražava ostvarenja u području umjetnih gnojiva, odnosno Petrokemije.

Jača izvoz u EU

I kod prehrambenih proizvoda povećana je vrijednost izvoza, i to za sedam posto, na 1,3 milijarde eura. Nasuprot tomu, manje vrijednosti u odnosu na 2025. bilježe gotovi metalni proizvodi, strojevi i uređaji, poljoprivreda, farmaceutika, brodogradnja, odjeća i tekstil, električna energija, namještaj, duhanski proizvodi…

Ove godine rast izvoza u države članice Europske unije znatno je veći nego u ostale zemlje (u EU je na 12,5 posto rasta, a u izvan Unije za 3,4 posto). S obzirom na više nego upola sporiji rast uvoza vanjskotrgovinski deficit je u odnosu na prvih osam mjeseci 2025. smanjen za oko 360 milijuna, na 13,3 milijarde eura. U pogledu manjka u robnoj razmjeni na konačan rezultat 2026. dobrim dijelom će vjerojatno utjecati vanjski čimbenici, posebice volatilnost cijena energenata.