Više od 450 milijuna građana Europske unije uskoro bi se moglo naći u svijetu u kojem novac više neće biti isključivo fizički. Do 2029. godine, kako je potvrdila Europska središnja banka (ECB), digitalni euro postat će svakodnevica europskih potrošača, a njegova je priprema već daleko odmakla. Paralelno s time, stablecoini – digitalne valute čija je vrijednost vezana uz tradicionalne valute poput dolara ili eura – otvaraju novo poglavlje globalnog financijskog poretka.
Taj dvostruki zaokret u platnim sustavima – institucionalni, s jedne, i tržišni, s druge strane – mijenja monetarnu stvarnost Europe, pa i Hrvatske.
Europski odgovor na digitalni izazov
Ideja o digitalnom euru nije marketinški trik, već strateški projekt očuvanja monetarne neovisnosti EU-a. ECB je od 2023. u takozvanoj pripremnoj fazi, čiji je cilj izraditi tehničku infrastrukturu i zakonodavni okvir. Digitalni euro zamišljen je kao centralnobankarski novac u elektroničkom obliku, siguran, stabilan i pod izravnim nadzorom Eurosustava – dakle, bez rizika koji karakteriziraju privatne kriptovalute. U izvješću objavljenom u srpnju 2025. ECB je potvrdio napredak u testiranju aplikacija i funkcionalnosti koje bi digitalni euro trebao nuditi: od off-line plaćanja do potpune zaštite privatnosti korisnika. Ono što zvuči kao tehnički projekt zapravo je politička strategija s ciljem da euro ostane globalno relevantan u digitaliziranoj ekonomiji.
“Ne uvodimo digitalni euro da bismo zamijenili gotovinu – on će je nadopunjavati”, ponavljaju u Frankfurtu, svjesni činjenice da građani EU-a, uključujući i Hrvatske, i dalje u više od polovice slučajeva koriste gotovinu za svakodnevna plaćanja. Prema ECB-u, u 2024. godini 52 posto plaćanja u eurozoni bilo je gotovinom, 39 posto karticama, samo šest posto putem mobilnih uređaja, dakle, online, i četiri posto ostalih načina plaćanja. Stoga i ECB priznaje kako digitalni euro treba postati most između navika građana, sigurnosti bankarskog sustava i novih zahtjeva digitalne ekonomije društva koje sve više funkcionira “na dodir”.
Dok se digitalni euro gradi unutar institucionalnih granica, tržište ide brže. Stablecoini – digitalni tokeni čija je vrijednost usko vezana uz fiat valute – već su se u posljednje dvije godine etablirali kao globalna alternativna infrastruktura plaćanja. Njihova tržišna kapitalizacija gotovo se udvostručila, a transakcije koje se njima obavljaju dosežu i do 80 milijardi dolara godišnje.
POGLEDAJTE NOVI PODCAST ILIJE JANDRIĆA:
Američki korak ispred
Stablecoini pokreću godišnje transakcije u vrijednosti od 46.000 milijardi dolara, što ih stavlja rame uz rame s velikim platnim sustavima poput Vise i PayPala, prema podacima TRM Labsa, blockchain tvrtke koja se bavi sigurnošću i transparentnošću u digitalnim financijama na globalnoj razini. Ipak, glavnina prometa još se odvija u sferi kripto tržišta i decentraliziranih financija – više od 175 milijardi dolara drži se u fondovima kojima se trguje na burzi, a koji su vezani uz Bitcoin i Ethereum.
Prema nekim procjenama, tržište stablecoina moglo bi narasti gotovo osam puta u odnosu na trenutačnu tržišnu kapitalizaciju svih stablecoina od 260 milijardi dolara. Analitičari J.P. Morgana smatraju da će se u iduće dvije godine tržište, s obzirom na trenutačnu putanju rasta, vjerojatnije udvostručiti ili utrostručiti, što je znatno manje od nekih drugih procjena.
“Teško nam je povjerovati da bi tržište moglo značajno rasti u sljedećih nekoliko godina jer je infrastruktura koja podržava stablecoine daleko od razvijene i trebat će vremena za izgradnju”, napisali su u svojoj analizi stratezi J.P. Morgana. Ističu, međutim, da potencijal za korištenje u svakodnevnim plaćanjima raste – ponajviše u prekograničnim transferima, gdje tradicionalni sustavi i dalje zapinju. Također, broj korisnika mobilnih kriptonovčanika dosegnuo je najvišu razinu do sada, s porastom od 20 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Popularnost stablecoina raste jer je riječ o “novoj vrsti stabilnosti” u nesigurnom kripto svijetu. Njihova vrijednost poduprta je konvencionalnim imovinama – dolarima, obveznicama, pa i zlatom. Za razliku od volatilnih kriptovaluta poput bitcoina, stabilni tokeni digitalna su imovina temeljena na povjerenju. No, koliko su doista stabilni, ovisi o regulaciji.
Tu na scenu stupa MiCAR – europska Uredba o tržištima kriptoimovine, usvojena 2024. godine, kojom EU prvi put uvodi jedinstvena pravila za izdavanje i trgovanje kriptoimovinom. Za stablecoine to znači čvrst okvir: potpuna pokrivenost rezervama, transparentnost, zabrana algoritamskih modela i obvezne licence za izdavatelje. Time se Unija jasno distancira od nereguliranih digitalnih valuta i nastoji spriječiti financijske rizike.
“S obzirom na to da je zaštita potrošača jedan od osnovnih ciljeva Uredbe MiCA, izdavatelji tokena imat će različite obveze prema imateljima kriptoimovine, odnosno tokena”, rekli su nam u Hrvatskoj narodnoj banci (HNB). Kako su pojasnili, izdavatelji tokena imat će obvezu postupati pošteno, pravedno i profesionalno i u najboljem interesu imatelja tokena.
Izdavatelji tokena imat će obvezu objaviti tzv. Bijelu knjigu o kriptoimovini, koja služi kao temeljni dokument koji pruža bitne informacije, potiče transparentnost i gradi povjerenje među sudionicima na tržištu kriptoimovine. U Bijeloj knjizi ulagači u kriptovalute i stablecoinove moći će naći analizu kriptoimovine, uključivo opis tehnologije, kao i tehničkih, financijskih, regulatornih i tržišnih rizika povezanih s kriptoimovinom.
“Bijela knjiga o kriptoimovini mora sadržavati informaciju da imatelji imaju pravo na iskup u svakom trenutku, kao i uvjete za iskup”, kažu u HNB-u.
Dok Europa regulira, Sjedinjene Države eksperimentiraju. Američka agencija Visa, koja u Europi pokriva gotovo pola kartičnog tržišta, krajem rujna najavila je pilot-projekt koji omogućava korištenje stablecoina kao sredstva za međunarodna plaćanja. Tvrtke će, umjesto zamrzavanja sredstava na lokalnim računima, moći koristiti digitalne tokene za predfinanciranje svojih transakcija. To bi moglo značajno ubrzati prekogranična plaćanja i umanjiti potrebu za beskonačnim bankovnim potvrđivanjima.
Visa nije sama – američka regulatorna politika prema stablecoinima, koju je nedavno poduprla i administracija predsjednika Donalda Trumpa, potiče privatne digitalne inicijative vezane uz dolar. Jedno od Trumpovih predizbornih obećanja bilo je jačanje kriptovaluta i promocija digitalnih valuta izdanih od privatnih subjekata, oslonjenih na američki dolar. Obećanje je ispunio, a američki Kongres je u srpnju ove godine usvojio tzv. GENIUS Act – zakon koji postavlja precizna pravila za izdavanje i korištenje stablecoinsa. Prema njemu, samo licencirane banke i financijske institucije smiju izdavati takve tokene, s potpunim pokrićem u likvidnim sredstvima poput gotovine i državnih obveznica. Europski odgovor ne kasni, ali djeluje opreznije. Devet vodećih banaka, među kojima su DekaBank, UniCredit, ING, CaixaBank i Raiffeisen Bank International, udružilo se u konzorcij koji planira lansirati europski stablecoin do 2026. godine. U inicijalnoj fazi razvoja europskog stablecoina temeljenog na euru sudjeluje i Zagrebačka banka, kao članica Grupe UniCredit.
“Takav pristup otvara mogućnosti da se u sljedećim fazama projekta sagledaju i testiraju potencijalni načini primjene stablecoina na razini pojedinih zemalja, uključujući i Hrvatsku”, kazali su nam u Zabi. Ako sve prođe po planu, hrvatski građani i poduzeća mogli bi već iduće godine plaćati putem digitalnih tokena čija je vrijednost čvrsto vezana uz euro.
Hrvatska ukorak s promjenama
Na razini nacionalne regulative Hrvatska primjenjuje europske odredbe o kriptoimovini. Zakon o provedbi MiCAR uredbe donesen je 2024., a za nadzor su zadužene Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) i Hrvatska narodna banka (HNB). Njihov zajednički cilj: osigurati da domaći pružatelji usluga u digitalnim financijama posluju transparentno, pouzdano i s potpunom zaštitom korisnika.
HNB nam je u službenom komentaru potvrdio podršku inicijativama koje vode licencirane institucije: “Podupiremo sva zakonom dopuštena nastojanja prema razvoju novih financijskih proizvoda i usluga.” Ujedno je poručila kako se same banke trebaju očitovati o vremenskom okviru lansiranja komercijalnog europskog stablecoina jer projekt nije u nadležnosti monetarnog tijela.
Hrvatska udruga banaka (HUB) dodatno naglašava da domaće banke prate situaciju, iako još ne nude mogućnost plaćanja stablecoinima… “Hrvatska udruga banaka i njezine članice pažljivo prate globalne trendove i inovacije u financijskom sektoru, uključujući razvoj tržišta kriptovaluta. U tom kontekstu, posebnu pozornost privlače europske kriptovalute temeljene na euru, kao i odluka devet europskih banaka o razvoju stablecoina, projekta koji ima potencijal značajno utjecati na financijsko tržište”, kazali su nam u HUB-u. Naglašavaju da je taj projekt u fazi razvoja, a točan datum lansiranja ovisit će o daljnjim regulatornim okvirima i potrebnim tehničkim usklađivanjima.
Iako su digitalne valute neizbježan dio budućnosti, one još ne mijenjaju osnovne navike Europljana. Više od 50 posto plaćanja u EU i dalje se obavlja gotovinom, prema podacima Euronewsa. U nekim državama, poput Njemačke, Austrije ili Hrvatske, građani gotovinu i dalje povezuju s osobnom slobodom i kontrolom troškova. Zato se i digitalni euro u ECB-ovoj terminologiji opisuje kao “besplatno i univerzalno javno sredstvo plaćanja” – digitalni pandan novčanici, a ne alat kontrole. Europska središnja banka u posljednjim izjavama naglašava da će digitalni euro biti dostupan i osobama bez bankovnih računa, a privatnost korisnika bit će zaštićena, osobito kod offline transakcija. Za Europu, balansiranje između regulatorne sigurnosti i inovacijskog ritma ključ je monetarne strategije. Digitalni euro i europski stablecoin nisu konkurenti, nego dva odgovora na istu potrebu: modernizaciju financijske infrastrukture kontinenata koji se želi digitalno osamostaliti. Dok stabilni tokeni donose agilnost i brže prekogranične prijenose, digitalni euro jamči povjerenje centralne banke i zaštitu sustava.
Hrvatska perspektiva nove ere
ECB redovito ponavlja da ne kani stvarati monetarnu distopiju. “Digitalni euro mora očuvati slobodu, autonomiju i sigurnost naših građana”, izjavio je u rujnu član Izvršnog odbora ECB-a Piero Cipollone. No, europske institucije svjesne su da vrijeme curi: prednost koju je američka regulacija dala stablecoinima mogla bi ponovno učvrstiti dolar kao valutu globalne digitalne ekonomije. Za Hrvatsku, kao najmlađu članicu europodručja, uvođenje digitalnog eura donosi dvostruku priliku – modernizaciju i integraciju. Sustavi digitalnog plaćanja olakšat će poduzetnicima međunarodno poslovanje, smanjiti troškove transakcija i ubrzati obradu uplata. Za građane to znači jednostavnija plaćanja i širu dostupnost digitalnih usluga. No, ta transformacija zahtijeva i digitalnu pismenost, institucionalnu zaštitu i povjerenje. U zemlji u kojoj su kartice i dalje samo dodatak gotovini, digitalni euro neće se uvoditi dekretom, nego navikom.
Digitalizacija novca, bilo kroz stablecoine ili digitalni euro, preoblikuje samu srž financijskog sustava. Europa pritom pokušava hodati tankom crtom između slobodnog tržišta i monetarne suverenosti. Dok Sjedinjene Države stablecoine pretvaraju u oružje financijskog utjecaja, Europska unija digitalni euro vidi kao jamstvo vlastite samostalnosti. Hrvatska, pak, na raskrižju monetarnih epoha, ima rijetku priliku biti među prvim zemljama u kojoj će građani moći birati – hoće li platiti gotovinom, karticom ili digitalnim eurom.
