U tri desetljeća suradnje grupacija Svjetske banke u Hrvatskoj je podržala više od 100 projekata u iznosu od 6,5 milijardi dolara, a dio te suradnje je i oko 330 studija i izvješća u okviru tehničke pomoći za jačanje institucija i podrška u kreiranju javnih politika. Spomenute brojke ilustriraju značaj koji je Svjetska banka imala u razvojnim i transformacijskim procesima u Hrvatskoj, a čule su se u utorak na obilježavanju 30 godina partnerstva započetog nedugo nakon stjecanja neovisnosti države, u jeku ratnih razaranja.

“U proteklih trideset godina imali smo čast podupirati uspješan razvoj Republike Hrvatske, od poslijeratne obnove i prelaska na tržišno gospodarstvo do članstva u Europskoj uniji i dalje”, rekla je Gallina A. Vincelette, regionalna direktorica Svjetske banke za članice EU.

Uskoro treća tranša

U nadolazećem razdoblju suradnja će, u skladu s novim izazovima, uključivati posebice podršku prema uključivom, zelenom i još otpornijem društvu, poručila je. Naglašavajući širok spektar projekata koji su dosad podržani od SB, od onih u cestovnom prometu, obrazovanju, istraživanju i razvoju do onih u javnoj upravi i javnim poduzećima ministar financija Marko Primorac kazao je kako i u budućnosti tu instituciju vidi kao važnog strateškog partnera Hrvatske.

Podcrtao je i angažman stručnjaka Svjetske banke u izradi Nacionalne razvojne strategije, a posebice u izradi i provedbi Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO). Usput se pohvalio kako je Hrvatska po brzini povlačenja sredstava iz NPOO-a treća među EU članicama. Uz 800 milijuna eura na ime predfinanciranja, uspješno smo povukli prve dvije tranše od 700 milijuna eura, a ovih će se tjedana, kako je najavio, predati i zahtjev za trećom tranšom. Time ćemo iskorištenjem premašiti 50 posto od 5,5 milijardi eura bespovratnih sredstava koji su Hrvatskoj alocirani iz EU-ova Fonda za oporavak i otpornost. Usto, ministar je rekao i kako se trenutno radi na uključivanju RepowerEU komponente u NPOO. Uz 270 milijuna eura bespovratnih sredstava to uključuje i 3,6 milijardi eura zajmova. Oni će se usmjeriti prije svega na energetsku tranziciju – od diverzifikacije dobavnih pravaca i povećanja kapaciteta LNG terminala na Krku do dogradnje plinovoda – ali i na projekte, primjerice, u području obrazovanja. Za kreditnu komponentu NPOO-a članice zahtjeve mogu podnijeti do kraja kolovoza.

Niz reformskih projekata

Svjetska banka je i sada angažirana na nizu domaćih reformskih projekata; u području pravosuđa, zemljišnih knjiga, mirovinskog sustava, kao i u reformi sustava plaća za koju se do kraja ove godine očekuju i zakonske izmjene. Kako objašnjava Primorac, stručnjaci banke pomažu u mapiranju radnih mjesta i prava koja ostvaruju pojedini zaposlenici u smislu dodataka na plaću te “svođenju tog sustava u granice koje će biti razumljivije, transparentnije i jednostavnije”.

Glavni menadžer Svjetske banke za Hrvatsku Jehan Arulpragasam naglasio je kako je, uz globalne izazove poput klimatskih promjena i nove megatrendove poput digitalne tehnologije i umjetne inteligencije, Hrvatska suočena i s izazovima demografskih promjena. Poručio je kako i dalje može računati na potporu SB-a za ubrzanje rasta kroz privatni sektor, jačanje hrvatskog ljudskog kapitala, podupiranje rasta održivog zelenog i plavog gospodarstva te izgradnju jačih i otpornijih institucija.

Najavio je da će se uskoro krenuti i s razvojem nove strategije partnerstva za Hrvatsku koja pokriva sljedećih pet godina, do 2030. godine.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost