Početkom iduće godine, kaže, očekuje se preokret tog trenda i smanjivanje stope inflacije. Polovica inflacije koju imamo, objašnjava, bila je rezultat poskupljenja cijene nafte. Bila je vrlo jeftina za vrijeme pandemije, sada je znatno poskupila. Tržišna očekivanja su da ta cijena ne bi trebala više rasti, dapače, trebala bi se smanjiti. Ostali dio potrošačke košarice mogao bi rasti čak i nešto brže.

No projekcija je izložena negativnim rizicima, naglašava Šošić za HRT.

– Recimo trenutno je jako porasla cijena plina, koja je u Hrvatskoj regulirana pa se nije mijenjala, ako se poveća u idućoj godini, to bi moglo povisiti inflaciju. Napravili smo i alternativni scenariji – u slučaju povišenja cijene plina za 10 posto i struje za 10 posto, to bi moglo na razini godine povećati inflaciju do 3 posto, znači mogli bi imati nešto višu stopu. No trebala bi se s vrhunca početkom godine smanjivati, pitanje je koliko će brzo biti. Inflacija je globalna, nije samo kod nas, banke prate i reagiraju na sve to – izjavio je.

Ekonomski analitičar Damir Novotny je naglasio da je jako teško prognozirati u ovako turbulentnim vremenima kada su ekonomske aktivnosti bile blokirani s mnogo strana 2020. pa su se naglo otvorile i kao posljedica tog poremećaja došlo je do rast cijena. Tako su se naši građevinari žalili na rast cijena betonskog željeza. Cijena tog čelika, tog najjednostavnijeg proizvoda je navodno porasla 300 posto. Međutim prije nekoliko dana je cijena počela padati. Kriza je bila specifična u povijesti ekonomskih kriza, pogodila je i ponudu i potražnju. Potrošači su htjeli kupovati, a nisu mogli, bili su lockdownom blokirani.

– Što će se događati, ja bih rekao da nafta neće nastaviti s rastom. Proizvodnja nafte je veća od potrošnje, rast cijena sirove nafte nije posljedica manjka u proizvodnji, špekulativni pritisak je bio veliki. Gotovo sigurno cijena nafte neće biti pokretač inflacije, što se tiče plina, tu imamo čitav niz neizvjesnosti, ali ja ipak očekujem da će se inflacija smiriti – rekao je Novotny.

No predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever smatra da kada statistika pokazuje neke stvari, oni izgledaju ružičastije nego što je stvarnost kada je riječ o potrošnji kućanstva.

– Statistika će reći da su plaće rasle više i brže nego što je rasla inflacija, a građani vide da im je taj udar znatno jači nego što je to pokrio rast plaća. A što je zemlja siromašnija, to je veći udio troška hrane u mjesečnoj potrošnji i stanovanja. S troškovima hrane, s cijenama hrane smo na 27,2 posto udjela troška hrane u mjesečnoj potrošnji, a s cijenama smo na oko 93 posto prosjeka Europske unije. Kada je riječ o hrani, prosjek EU-a je oko 13 posto, razvijenije europske zemlje su i ispod 10 posto – naglasio je.