“Svake godine imamo nove teme, naše teme su do sada bile standardne, a ovo što nas je zadesilo nitko nije očekivao stoga je pandemija i situacija koju je ovaj sektor proživio glavna tema danas I vjerujemo da ćemo poslati pozitivne poruke”, kaže Nišević.
Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka poručio je kako su poboljšanja su nužna kako bi Zagreb zaista bio financijsko središte. “Neophodna je politička volja”, smatra Adrović.
“Svake godine imamo nove teme, naše teme su do sada bile standardne, a ovo što nas je zadesilo nitko nije očekivao stoga je pandemija i situacija koju je ovaj sektor proživio glavna tema danas I vjerujemo da ćemo poslati pozitivne poruke”, kaže Nišević.
Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka poručio je kako su poboljšanja su nužna kako bi Zagreb zaista bio financijsko središte. “Neophodna je politička volja”, smatra Adrović.
Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke uvodno se obratio na temu Recentna gospodarska kretanja, rizici za financijsku stabilnost i uvođene eura.
“Oporavak je svuda oko nas bolji od očekivanog početkom ove godine, i u Eurozoni i u Hrvatskoj smo došli u situaciju da smo se vratili na razini BDP- a prije krize 2019.godine. Da je bila ekonomska kriza, a ne zdravstvena ne bi bio tako brz oporavak. Ipak, imamo znatno više projekcije inflacije i za 2022. godinu kontinuirano rastu što je dovelo do pritiska na rast cijena. Sve su se djelatnosti prilagodile na razinu 2019. godine osim prijevoza, ugostiteljstva i turizma jer su najviše bili pogođeni mjerama distanciranja i lockdowna, a i dalje je za očekivati i poremećaje u opskrbnim lancima. Prosječna inflacija u 2021.godini će iznositi 2,3 posto, i to nije visoka stopa inflacije, ali iz deflacije 2020. godine smo imali snažan oporavak gospodarstva koji je povukao i rast cijena. Zbog tog baznog efekta očekuje se da će iduće godine stopa inflacije biti niža, i Hrvatska je gotovo pa identična na razini Eurozone, a očekujemo i da se cijene energije stabiliziraju. Primjetan je prigušeni rast plasmana poduzećima te je rast kredita stanovništva potaknut programom subvencioniranja. Banke su nam i dalje vrlo snažno kapitalizirane i likvidne, a dobit se oporavlja. Cijene stambenih nekretnina rastu diljem Eurozone, čak i brže nego u Hrvatskoj za neke zemlje”, kaže Vujčić.
Što se eura tiče, Vujčić ističe da smo i na tom polju daleko odmakli, a njihov cilj za uvođenje ostaje 1.siječanj 2023.
“Pripreme u svim sektorima te u poslovanjima i javnog i privatnog sektora treba napraviti na vrijeme iako je datum uvođenja još uvijek neizvjesna. Hrvatska kontinuirano zadovoljava kriterij stabilnosti cijena, stopa inflacije niža je od referentne vrijednosti koju EK utvrđuje svake dvije godine, no ispunjavanje tog kriterija jedan je od izazova za nas”, poručuje Vujčić.
Stjepan Čuraj, državni tajnik u Ministarstvu financija ističe kako u zadnjih 18 mjeseci svi govorimo o specifičnostima pandemije i utjecaju koji ima.
“Vlada i ministarstvo poduzeli su čitav niz mjera za gospodarstvo. Osim krize imali smo i dva razorna protresa. Unatoč svim okolnostima kreditni rejting je zadržan na razini investicijskog. Što se tiče javnog duga ovu godinu ćemo završiti na razini 2015.godine uz snažno smanjenje javnog duga. Imamo optimističnije prognoze nego kolege iz HNB-a, mi smo projicirali rast od 9 posto. Vrijednost fiskaliziranih računa je 4 posto veća nego 2019 godine. Što se tiče samog broja računa, on je 8 posto manji u odnosu na 2019., ali je kupovna moć bila veća i više se trošilo. I ukupni prihodi na razini proračuna 8 posto veći u odnosu na 2019”, kaže Čuraj.
Kako kaže, čeka nas gospodarski oporavak kojem će snažan doprinos dati i EU sredstva.
“Osigurali smo 25 milijardi eura za oporavak i otpornost. Prije uvođena eura trebamo promijeniti niz zakona, brojni su tu elementi koji se trebaju posložiti. Na tržištu kapitala smo olakšali maksimalno uredbe i zakone, gledamo što je potrebno da se stvore novi okviri za rast u skladu se europskim direktivama. Ipak, to još nije na razini na kojoj bi trebalo biti. Potičemo investicije i ulaganja u zelene projekte jer promjene koje EU forsira usmjerene su i na ekonomske projekte”, poručuje te napominje kako je podizanje financijske pismenosti ključno za razvoj tržišta kapitala.
