Prošloga tjedna sudjelovala sam na godišnjoj konferenciji Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u Rigi. Jedna od keynote govornika bila je kraljica Maxima od Nizozemske koja je ujedno i UN-ova specijalna povjerenica za financijsko zdravlje.
Dok se u Hrvatskoj najčešće govori o financijskoj pismenosti, meni je nekako draži pojam financijskog zdravlja. Pristup financijskim uslugama je jedna od temeljnih ljudskih sloboda, jer imati svoj račun ili pristup kreditiranju mnogim su građanima još uvijek nedostupni. Inače, kraljica Maxima je rođena Argentinka, koja je prije udaje radila na Wall Streetu.
Kako je sama rekla, kad se počela baviti temom financijskog zdravlja, u Nizozemskoj, kao jednoj od najbogatijih zemalja su joj prigovorili da to nije uopće tema, a tek su istraživanja pokazala da se brojni građani Nizozemske bore s financijama – a problemi na tom području uzrokuju da na poslu i općenito u životu radi stresa pred problemom osobnih financija nisu u potpunosti fokusirani i doživljavaju visoke razine stresa. Tako je pojam financijskog zdravlja postao zanimljiv i financijskim institucijama i vlastima.
Zlatna sredina
Razmišljajući o Hrvatskoj, mi smo negdje u sredini. Ne može se reći da pripadamo skupini zemalja koje imaju bazične financijske probleme kao što je siromaštvo, nedostupnost financijskih usluga, nemogućnost štednje, a s druge strane nismo još dosegnuli niti razinu bogatstva kakvu vidimo u razvijenim zapadnim zemljama. Iako je prosječna plaća i BDP po stanovniku u značajnom porastu proteklih godina, veliki broj hrvatskih građana i dalje ne može pokriti svoje osnovne životne potrebe, a kamoli štedjeti. Međutim, gospodarski rast, rast zaposlenosti i plaća pomaknuo je dobar dio građana iz razine vrlo niskog dohotka u razine u kojima trebaju steći nove vještine.
Dosad su “spajali kraj s krajem”, a sada su u poziciji da barem dio svojeg dohotka preusmjere u štednju. Iako većina toga i dalje nije svjesna, najveći broj zaposlenih već štedi – kroz II. Stup mirovinskih fondova. Ali usmjeravanje dijela dohotka u slobodno raspoloživu štednju i dalje je ograničeno. Iako ćete često čuti da razina depozita kontinuirano raste, ipak je ista dominantno koncentrirana – odnosno postoji malo ljudi s vrlo velikim depozitima, dok su ostali maleni i raspršeni na veliki broj stanovnika. Osim toga, štednja i kumuliranje bogatstva je tradicionalno u Hrvatskoj usmjeren na nekretnine, što predstavlja strukturni problem, ali i problem likvidnosti za one koji se odlučuju na taj vid investiranja.
Da bi građanin bio financijski zdrav, treba imati dovoljno štednje za izvanredne investicije ili slučaj gubitka posla ili nesposobnosti za rad. Osim toga, financijsko je zdravlje i osiguranje imovine, zdravlja, života i drugih rizika s kojima se građani susreću. Financijsko zdravlje je i odabir mirovinskog fonda i svjesno odlučivanje o obliku mirovine koji ćete primati ili isplate dijela mirovinske štednje, što zakon omogućava.
Generacijska prilika
Pred nama je, dakle, tranzicija, s područja izrazito niske razine financijske moći pojedinca, prema većim mogućnostima štednje i ulaganja. Ova je generacija u prijelomnom trenutku u kojem mora steći dodatna znanja da bi se snašla u novonastalim okolnostima. Naravno, puno je bolje tako nego obrnuto, ali kada je prosječni stanovnik u situaciji da živi od plaće do plaće, a ta plaća počne rasti, teško je prepoznati trenutak u kojem je pravo vrijeme za štednju, a ne za još jedno putovanje ili ispunjenje neke želje.
U razgovoru s kraljicom Maximom mogli smo doznati i da se kao najbolji početak pokazala mikro štednja. Mnoge aplikacije to već nude, na primjer deponiranjem određenog postotka od svakog troška, automatskim uplatama na štedne ili mirovinske račune i slično. Tehnologija nam omogućava da štedimo praktički svaki dan, a da o tome niti ne razmišljamo.
Vrlo je zanimljiva tema financijskog zdravlja, pa sam sigurna da će u vremenu koje dolazi o tome biti puno više govora u Hrvatskoj. Uz to, nadam se da će i poslodavci i financijske institucije prepoznati ovo kao temu s kojom se vrijedi baviti, jer ako se njome bave puno bogatije zemlje od nas, sigurna sam da je kod nas prostor gotovo neograničen.
