Europska središnja banka (ECB) objavila je kako bi rast plaća u eurozoni trebao blago ubrzati u prvih devet mjeseci iduće godine.

ECB svoju procjenu temelji na najnovijim dogovorima o plaćama, a prema pokazatelju koji prati kretanje plaća na temelju važećih kolektivnih ugovora. Plaće bi u drugoj polovini ove godine trebale u prosjeku porasti za 2,7 posto.

Ograničeni uzorak

Glavni pokazatelji ukazuju na rast ugovorenih plaća od 2,3 posto u 2026., dok za prvu polovicu 2027. iznosi 2,8 posto, u trećem tromjesečju 2027. pada na 2,4 posto. Iz ECB-a napominju kako se procjena temelji na ograničenom uzorku i dodaju kako relativno niska vrijednost pokazatelja u prvoj polovici 2026. i dalje odražava mehanički učinak smanjenja uzrokovan jednokratnim isplatama koje su prvotno izvršene u drugoj polovici 2024., a nisu ponovljene sljedeće godine. Ti učinci u potpunosti nestaju u drugoj polovici 2026.

Ipak, rast nominalnih plaća ne znači nužno i veći standard građana. “Iako se puni učinci energetskog šoka tek trebaju vidjeti, temeljna inflacija, bez cijena energije i hrane, zasad je uglavnom stabilna, a na plaćama se ne bilježe konkretne posljedice”, navode u priopćenju.

Nadalje, preliminarne procjene europskog statističkog ureda Eurostata kažu kako je inflacija u listopadu ubrzala na četiri posto, signalizirajući najsnažniji rast cijena u nešto više od tri godine. U priopćenju se dodaje kako je temeljna inflacija ključan pokazatelj za ECB pri utvrđivanju kamatnih stopa, a u listopadu je iznosila 2,2 posto, kao i u prethodnom mjesecu.

Nelojalna konkurencija

Govoreći o plaćama, one u Hrvatskoj je najbolje prokomentirala u nedavnom intervjuu za Poslovni dnevnik direktorica Hrvatske udruge poslodavaca Irena Weber. Ona je rekla kako imamo najsnažniji rast BDP-a te prosječne i medijalne plaće u EU. “Rast plaća bio je jedan od načina kako zaustaviti iseljavanje i zadržati naše najkompetentnije radnike”, rekla je te dodala da alternative podizanju plaća nema, a problem je što su te plaće rasle snažno, iznad rasta produktivnosti.

Osvrnula se i na nelojalnu konkurenciju države napomenuvši da privatni sektor nije u stanju povećavati plaće za 67 posto u dvije godine. “Svjedočimo povijesno najvećoj razlici u prosječnoj plaći između javnog i privatnog sektora. Do sada je ta razlika bila oko 15 posto, a sada je prosječna plaća u javnom sektoru 30 posto veća od one u privatnom.”

Digitalna vidljivost

Dobra fotografija danas vrijedi više od tisuću riječi, ali važno je znati kako je iskoristiti

Pametna kupnja

Sigurnost postaje važan kriterij pri kupnji električnog SUV-a, a ovaj model ima pet zvjezdica