Europska komisija u svojoj proljetnoj gospodarskoj prognozi za Hrvatsku predviđa pad BDP-a i rast inflacije, javlja HRT.

Novi zakon

‘Rasulo’ prijeti tisućama hrvatskih građana, bez tog papira od 1. siječnja kreću veliki problemi

Očekuje se da će se BDP s prošlogodišnjih 3,4 posto ove godine spustiti na 2,7 posto, a dogodine na 2,5 posto.

Kao razlog pada spominju se pritisak zbog visokih cijena, pad i slabljenje domaće potražnje.

Komisija predviđa i blagi rast nezaposlenosti. Prošle godine bio je 4,9 posto, dok bi ove godine trebao biti 4,8 posto, a na istome bi trebao biti i 2027.

S prošlogodišnjih 4,4 posto ove godine inflacija će iznositi 4,6 posto. Međutim, sljedeće godine očekuje se snažan pad na 2,7 posto.

Nastavlja se i pad javnog duga. Prošle godine iznosio je 56,3 posto, a ove godine pada na 55,9 dok bi sljedeće godine trebao doći do 55,6.

Općenito na razini Europske unije, početkom godine očekivao se blagi rast europskog gospodarstva, ali to se promijenilo zbog rata na Bliskom istoku koji je izazvao energetsku krizu, a ona je dovela do rasta inflacije.

I zato se sada predviđa slabija gospodarska aktivnost, odnosno pad BDP-a. Poboljšanje se očekuje sljedeće godine ako se smiri stanje na tržištima energenata.

Ne plaćaju nego upravljaju

Energetska igra se promijenila – a neki su već nekoliko poteza ispred

Nova valuta

Nova industrijska revolucija ne događa se u proizvodnji – nego u električnoj energiji

Prema podacima Eurostata, Hrvatska je u travnju zabilježila godišnju stopu inflacije od 5,4 posto.

U eurozoni je inflacija u travnju bila tri posto na godišnjoj razini, a u Europskoj uniji 3,2 posto.

Prema drugoj procjeni Državnog zavoda za statistiku, objavljenoj 15. svibnja, inflacija u Hrvatskoj u travnju iznosila je 5,8 posto.

Riječ je o stopi inflacije koja je posljednji put na toj razini zabilježena u listopadu 2023. godine.