Popuštanje pritisku skupine europskih prijestolnica koje od Europske investicijske banke (EIB) traže da financira oružje za Ukrajinu odvelo bi banku na “pogrešan put”, upozorio je predsjednik na odlasku Werner Hoyer. On je na čelu banke 12 godina, a mandat mu završava u prosincu. Pod njegovim vodstvom EIB se svrstao među vodeće svjetske financijere ulaganja u ublažavanje posljedica klimatskih promjena, napominje Reuters.

Bilanca banke iznosi više od pola bilijuna eura, a procjenjuje se da najveće šanse za prezimanje dirigentske palice imaju španjolska ministrica financija Nadia Calvino i povjerenica EU-a za zaštitu tržišnog natjecanja Margrethe Vestager. EIB bi trebao odigrati glavnu ulogu u obnovi Ukrajine, ali neki političari, uključujući one iz Francuske i Njemačke, zastupaju ideju da bi banka trebala pomoći i na bojnom polju, financiranjem industrije oružja. EU je za oružje namijenjeno Ukrajini izdvojio milijarde dolara. No, Hoyer upozorava da bi uključivanje EIB-a u financiranje predstavljalo tektonsku promjenu koja bi mogla naštetiti bančinom imidžu i vjerodostojnosti.

Dio naših partnera na tržištima kapitala “internalizirao” je načela ekološki, društveno i korporativno odgovornog ulaganja, objašnjava čelnik EIB-a u razgovoru za Reuters. “Budemo li njihovim novcem kupovali streljivo, bit ćemo na krivom putu”, tvrdi. “To će biti kontroverzno, ne zavidim svom nasljedniku ili nasljednici”, dodaje. EIB je još 2014. godine, nakon ruske aneksije Krima, obustavio financiranje projekata u Rusiji i preusmjerio novac u Gruziju, Moldaviju i Ukrajinu. Pitanje budućih ulaganja EIB-a posebno je značajno u konktekstu štete koje je europsko gospodarstvo pretrpilo je ruske agresije na Ukrajinu.

Rat u Ukrajini zakočio je gospodarski rast u Europi i “znatno” raspirio inflaciju, a posljedice će za nekoliko godina biti još teže, pokazala je studija švicarske središnje banke. Analizirajući utjecaj rata na gospodarstva Njemačke, Britanije, Francuske, Italije i Švicarske, studija je pokazala da bi aktivnost, da Rusija nije napala Ukrajinu, bila u četvrtom kvartalu prošle godine veća za 0,1 do 0,7 posto. Inflacija, mjerena indeksom potrošačkih cijena, bila bi u tim zemljama niža za 0,2 do 0,4 posto, navodi se.

Werner Hoyer ujedno naglašava obnovu veza između EIB-a i Latinske Amerike, nazivajući je “novim početkom” i podsjećajući na nedavne sastanke na visokoj razini u Kolumbiji i Španjolskoj. EIB je također dio novog europskog pokreta koji se bori protiv krčenja šuma u Amazoniji. U svibnju banka je otvorila prvi ured u Brazilu i vodeći je izdavatelj “zelenih i održivih” obveznica. Hoyer upozorava da zemljama-primateljicama kredita treba osigurati povoljnije uvjete.

“Katkad zaglavimo u staroj paradigmi donatora i primatelja donacija i ne pitamo se ‘kakvu korist od toga imaju zemlje u razvoju?”, objašnjava. U srijedu bolivijski predsjednik Luis Arce rekao je da spreman surađivati s europskim tvrtkama u vađenju najvećih rezervi litija u svijetu. Naglasio je ipak da, uz vađenje metala, želi i industrijalizaciju Bolivije. Problem je klimatskog financiranja što zemljama u razvoju ograničava crpljenje resursa. Razvijene zemlje nisu se suočavale s takvim ograničenjima.

Hoyer smatra da bi se ta podjela mogla premostiti budu li klima, inovacije i razvoj “išli u paketu”, uz sustav provjere kako bi se spriječilo “zeleno šminkanje” u slučaju dvojbene ekološke koristi projekata. “To će upaliti samo ako osiguramo povjerenje ulagača”, kazao je Hoyer.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost