EN DE

‘AI balon, dugovi država i hedge fondovi prijete tržištima’

Autor: Ana Blašković
18. studeni 2026. u 22:01
Podijeli članak —
Boris Vujčić, potpredsjednik Europske središnje banke/IMAGO/RAINER UNKEL/IMAGOSTOCK&PE

U Frankfurtu predstavljeno novo izvješće ECB-a o financijskoj stabilnosti eurozone.

Europskim financijskim tržištima prijete tri potencijalno eksplozivna rizika: pucanje AI balona, rastući troškovi zaduživanja država i sve jača isprepletenost banaka i nebanaka, konkretno hedge fondova.

Upozorenje da bi nagli bijeg investitora mogao uzdrmati tržišta državnih obveznica stiglo je iz Frankfurta, gdje je potpredsjednik Europske centralne banke (ECB) Boris Vujčić u srijedu predstavio novo izvješće o financijskoj stabilnosti.

Europodručje dosad je pokazalo “iznenađujuću otpornost” na baražnu vatru udara, od energetskih šokova i trgovinskih napetosti do ekstremnih klimatskih događaja. No, kako je upozorio Vujčić, okolnosti koje su dosad ublažavale njihove posljedice postupno slabe, a trgovinska neizvjesnost ostaje visoka.

Nesigurno utočište

U normalnim okolnostima neke obveznice smatraju se sigurnim utočištem. No, u financijskoj stabilnosti uvijek se razmatraju i najgori mogući scenariji.

Pet fondova

“Tržišta su izložena riziku naglog usklađivanja cijena AI kompanija u uvjetima vrlo neizvjesnog geopolitičkog i gospodarskog okruženja”, upozorio je Vujčić, referirajući se na očekivanja zarada tvrtki usmjerenih na umjetnu inteligenciju. Velik dio burzovnog optimizma počiva na okladama da će golema ulaganja u AI infrastrukturu donijeti značajne prihode i dobit. Koliko je entuzijazam utemeljen, tek će se pokazati budući da na tom tržištu vlada žestoka konkurencija, uključujući i jeftinije kineske modele otvorenog koda koji bi mogli pomrsiti računice.

Rizik nije ograničen samo tržišta dionica. Velike tehnološke kompanije sve se više okreću tržištima duga kako bi financirale investicijski ciklus. Američki ‘hyperscaleri’ već čine gotovo osam posto euroobveznica s dospijećem duljim od deset godina. U ECB-u zasad nema bojazni “crowding-out efekta”, odnosno istiskivanja drugih izdavatelja. To bi se moglo promijeniti, ističe Vujčić, napominjući da planirana ulaganja u AI infrastrukturu do kraja desetljeća dosežu oko 5,5 bilijuna eura.

Nastave li se najavljene emisije povećavati “definitivno postoji rizik istiskivanja drugih izdavatelja, kao i utjecaja na cijene na tržištu obveznica”.

Iznenađujuću otpornost dosad je pokazala eurozona na baražnu vatru udara, od energetskih šokova i trgovinskih napetosti do ekstremnih klimatskih događaja. No, ta sposobnost slabi, upozorio je u srijedu u Frankfurtu Boris Vujčić, potpredsjednik ECB-a/Marko Prpić/PIXSELL

Novinare je zanimalo kako ECB gleda na aktivnosti hedge fondova na obvezničkom tržištu na kojem je prisutan rast prinosa, što posljedično vodi u skuplje financiranje država. Na pitanje koliko je ta aktivnost koncentrirana, Vujčić je otkrio da je riječ o vrlo malom broju velikih igrača. “Bez navođenja imena, koncentrirano je. Ono što vidimo jest da pet velikih hedge fondova dominira tržištem. Uglavnom su to Kajmanski otoci. To su vjerojatno hedge fondovi kojima se upravlja iz Europe ili Londona, ali kada dođete do kraja, vidite da je riječ o Kajmanskim otocima.”

U Frankfurtu su analizirali njihov utjecaj na širenje “spreadova”. Vujčić je potvrdio da su u razdobljima kada su se razlike između prinosa državnih obveznica naglo povećavale aktivnosti hedge fondova tome pridonosile. “Brzo zatvaranje pozicija hedge fondova može vrlo brzo utjecati na tržište”, upozorio je, uz napomenu da se posljednji takav poremećaj relativno brzo smirio.

Problem je širi od samih hedge fondova. Nebankarske financijske institucije posljednjih su godina postale važan izvor financiranja klasičnih (i iznimno reguliranih) kreditora, a njihova izloženost dugoročnim obveznicama i rizičnijoj imovini raste. ECB stoga upozorava na potrebu uvođenja ciljanih mjera za “nebanke” – bolji nadzor poluge, likvidnosnih neusklađenosti i koncentriranih pozicija.

Za Vladu Andreja Plenkovića, suočenu s rastućim apetitima javnog sektora uoči predizborne godine, poruka je jasna: uredne javne financije nisu razlog za opuštanje/Marko Lukunić/PIXSELL

Hrvatska nije imuna

Rast javnog duga velikih gospodarstava, promjene globalnih tokova kapitala, veće potrebe za financiranjem, više premije rizika, perzistentna inflacija i promjena ponašanja japanskih ulagača, velikih igrača na tržištu globalnog duga – koloplet je će odrediti budućnost tržišta duga. “Održivost javnih financija dugoročno ovisi o odnosu kamatnih stopa i gospodarskog rasta, ali i o politici koja na kraju određuje fiskalnu politiku.”

Upravo je to upozorenje važno i za Hrvatsku koja je, za razliku od niza država eurozone koje se suočavaju s visokim javnim dugom, manjkom i političkom neizvjesnošću, posljednjih godina pospremila javne financije i deficit zadržala unutar maastrichtskih kriterija. No, ne znači da bi u slučaju ozbiljnog poremećaja na tržištu duga ostala pošteđena. Ako bi došlo do naglog povlačenja kapitala, rasprodaje obveznica i širenja premija rizika, prinosi bi mogli porasti i u zemljama s relativno zdravim javnim financijama. U takvom scenariju tržište ne bi nužno kažnjavalo samo fiskalno najranjivije države, nego bi se šok mogao preliti i na izdavatelje koji su dosad uživali povoljniji tretman.

5,5

bilijuna eura ulaganja planirano je u AI infrastrukturu do kraja desetljeća

“To sve ovisi o prirodi i snazi šoka. U normalnim okolnostima, rekao bih da se neka tržišta, odnosno neke obveznice, smatraju sigurnim utočištem. One zapravo imaju koristi od toga što se investitori povlače iz drugih ulaganja. No, u financijskoj stabilnosti uvijek se razmatraju i najgori mogući scenariji. Uvijek možete zamisliti strašan šok u kojem se sve urušava, iako to nije vjerojatan scenarij. U uobičajenim okolnostima kapital se premješta iz onoga što se smatra rizičnijim u ono što se smatra manje rizičnim – iz dionica u obveznice, iz rizičnijih u sigurnije obveznice. To su normalni tokovi.”

Za Vladu Andreja Plenkovića, suočenu s rastućim apetitima javnog sektora uoči predizborne godine, poruka je jasna: uredne javne financije nisu razlog za opuštanje, nego minimum fiskalne discipline koji treba sačuvati. U slučaju novog globalnog udara na tržište obveznica, ni dobra domaća fiskalna slika ne bi bila jamstvo da će se država nastaviti zaduživati po dosadašnjim uvjetima.

Autor: Ana Blašković
18. studeni 2026. u 22:01
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati