Na glavnom trgu stare labinske gradske jezgre u subotu je u večernjim satima održano još jedno izdanje festivala poduzetništva, obrta i OPG-a pod nazivom Moja poduzetna Hrvatska.

Riječ je o projektu koji je prije dvije godine pokrenula Styria Hrvatska s ciljem promocije proizvoda hrvatskih obrtnika, poljoprivrednih gospodarstava te malog i srednjeg poduzetništva općenito, a festival se u međuvremenu održao u tridesetak gradova diljem Hrvatske. Radi se o jedinstvenoj prilici gdje se uz kupovinu domaćih i autohtonih proizvoda s njihovim proizvođačima može porazgovarati o procesima i načinima proizvodnje, sirovinama koje koriste, ali i o upornosti te sposobnosti da si oni, iako mali, osiguraju stabilno mjesto na tržištu. 

Problem radne snage
U Labinu se tako pred oko četiri tisuće ljudi, koliko je festival okupio, predstavilo dvadesetak izlagača iz okolice i drugih dijelova Hrvatske. Jedan od njih je OPG Sabolović iz Bjelovara, u vlasništvu Edite i Dejana Sabolovića, koji se u Labinu predstavio s kupinovim vinom. Proizvod je, kažu, najpoznatiji po izrazito bogatom sadržaju vitamina i minerala te visokoj hranjivoj vrijednosti. U njemu se nalaze i značajne količine magnezija, fosfora i kalcija, dok redovita konzumacija već jednog decilitra kupinova vina pola sata prije jela pomaže kod slabosti uzrokovane pomanjkanjem željeza u krvi.  

"Prije desetak godina posadili smo prve kupine, a od 2010. smo prisutni i na tržištu. Danas imamo više od sedam tisuća kvadrata nasada i rekao bih da je u ovome čime se bavimo problem to što berba traje i do dva i pol mjeseca, a berače je teško naći. Poljoprivreda, nažalost, većini mladih nije interesantna, a oni koji i traže takav posao ujedno traže i vrlo visoke satnice, što im ne možemo platiti. Ipak, uživamo u onome što radimo i obilazimo sajmove od Dubrovnika do Umaga", ispričao nam je Dejan Sabolović.  Prirodnu kozmetiku Quala, nastalu u malom zagrebačkom kućnom laboratoriju, donijela je Klaudia Matun. Nakon šest godina istraživanja prije dvije godine je pokrenula proizvodnju i prodaju krema, balzama, melema, seruma i sapuna od samoniklog i drugog ljekovitog bilja.  

"Zanimljiv je i vrlo tražen serum od bušina, idealan za osjetljivu kožu, a i klasični serum od svima dobro poznatog smilja. Tu su i preparati od kantariona, ljiljana, lavande, nevena – zapravo svega što je godinama poznato kao najkvalitetnije iz prirode. Kantarion je još u narodnoj medicini korišten kao lijek za sve, što je navika koja se očuvala i do danas", kazala je Matun. Iz Rijeke je došla mlada pčelarica Ivana Štimac koja je nastavila desetljećima dugu obiteljsku tradiciju uzgoja pčela i proizvodnje meda.

"Lijep je to posao i neprekidno sam u prirodi tako da ne znam zašto se više ljudi ne bavi time. U ponudi imamo livadni med, zatim od kadulje, lipe, klena, lovranskog maruna i najčešće obilazimo sajmove zdrave hrane. Pčele selimo od Risnjaka do Cresa kako bismo dobili najkvalitetniji proizvod, a s konkurencijom nemamo toliko problema koliko s uvoznim proizvodima. Naime, ono što se nalazi na policama trgovačkih centara najčešće nema veze s medom već se radi o pripravcima od melase i sličnim varkama. Proizvodnja meda je proces koji ima svoje zakonitosti i korake koji se ne bi trebali preskakati", pojasnila je. 

Partnerstvo sa Slovencima
Upravo s ciljem razvoja pčelarstva na istarskom području, tehnološke modernizacije ovog zanimanja te u konačnici privlačenja sve većeg broja mladih, prije 30-ak godina osnovana je Labinska udruga pčelara koja broji 83 člana. U svibnju ove godine, istakli su, ugostili su slovenske pčelare iz Idrije s kojima su potpisali partnerstvo na razvoju nekolicine projekta.  "Jedan od njih je gradski pčelinjak za koji trenutačno razvijamo projektnu dokumentaciju. Ondje bi se između ostalog odvijala i edukacija mladih kako bi stasale nove generacije pčelara.

Iako se radi o većinom dopunskoj djelatnosti, želja nam je podići je na višu razinu, a jedan od načina na koji to planiramo postići suradnja je naše udruge, LAG-a Istočne Istre i naših kolega iz Slovenije", rekli su nam labinski pčelari. Kažu i da pčelarstvo na labinskom području datira otprije tisuću godina te da je nekoć i postojao društveni pčelinjak što je, dakle, ideja kojoj se žele vratiti. Osim u promociji meda i pčelinjih proizvoda, aktivni su i u pisanju znanstvenih radova, ali i kulinarstvu, pa su tako na festival ponijeli i domaće medenjake te medeni kolač iz vlastite proizvodnje. 

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Kuhinje hotelskih lanaca jače povezati s OPG-ovima

Na festivalu poduzetništva, obrta i OPG-a Moja poduzetna Hrvatska, održanom u Labinu u subotu navečer, Branko Ognjenović i njegov tim okupljen oko kulinarskoga studija Majstor kuhar skuhao je više od pet stotina porcija rižota od plodova mora. Za pripremu je bilo potrebno više od 20 kilograma riže te oko 25 kilograma plodova mora, odnosno dagnji i kozica, oko pet kilograma luka i 10 kilograma rajčice. "U gastronomiji nisu važne brojke i količine već ljubav prema svakoj namirnici, a upravo smo s tim najvažnijim začinom pripremili i ovo jelo", poručio je Ognjenović mnoštvu ljudi okupljenom na labinskom gradskom trgu. Ipak, ništa manje važan sastojak nije ni ekstra djevičansko maslinovo ulje istarskih maslinika, kao ni istarska malvazija, sastojci koji su dodatno oplemenili ovaj mediteranski rižoto.  Inače, Ognjenović je poznat i po predanoj promociji domaćih namirnica s hrvatskih polja i vinograda te kao profesionalac u čijem kulinarskom studiju odrastaju nove generacije kuhara i slastičara. Osim toga, Majstori kuhari se bave i humanitarnim radom vezanim uz djecu slabijeg imovinskog statusa, štićenike domova i druge, a jedan od ciljeva koji svojim radom žele postići je i povezivanje kuhinja brojnih hotelskih lanaca i hrvatskog turističkog sektora općenito s hrvatskim OPG-ovima. Time bi se, istaknuo je u Labinu, jednima osiguralo tržište, a drugima kvalitetna namirnica.