Program „Pokreni nešto svoje“, koji već desetu godinu provode Philip Morris Zagreb i ACT Grupa, i ove je godine podržao poduzetnike koji razvijaju inovativna rješenja za konkretne društvene izazove. U ovogodišnjem ciklusu odabrano je deset poduzetničkih timova među gotovo 300 prijava, a na raspolaganju im je ukupni fond od oko 90.000 eura koji uključuje bespovratna sredstva te šestomjesečni mentorski i edukacijski program. Sudionike očekuje intenzivan rad na razvoju poslovanja, jačanju tržišne pozicije i mjerenju društvenog učinka njihovih projekata.
Među ovogodišnjim sudionicima nalaze se projekti Vincentia, NeuroTale i Word Tube, usmjereni na područja skrbi za starije osobe, ranog razvoja djece te podrške djeci s komunikacijskim i razvojnim teškoćama.
„Program Pokreni nešto svoje pokrenuli smo zajedno s ACT Grupom prije deset godina s ciljem pružanja podrške malim hrvatskim poduzetnicima i startupovima koji razvijaju inovativne proizvode i usluge s pozitivnim društvenim učinkom. Od početka nam je bilo važno da podrška ne bude samo financijska, nego i mentorska, razvojna i vidljiva, da poduzetnicima otvorimo prostor za povezivanje, razmjenu iskustava i pristup znanjima koja im mogu pomoći u rastu. U program smo dosad uložili gotovo milijun eura, ali njegovu vrijednost ne gledamo samo kroz financijski iznos. Najvažnije nam je što je Pokreni nešto svoje s vremenom izrastao u prepoznatljiv i ozbiljan oblik podrške mikropoduzetnicima koji žele rasti odgovorno i dugoročno.
U ovoj jubilarnoj godini program smo dodatno osnažili suradnjom s HUP-om i Ekonomskim fakultetom u Zagrebu, kako bismo sudionicima ponudili još snažniji spoj poslovnog iskustva, akademskog znanja i prilika za umrežavanje. Posebno smo ponosni i na zajednicu koja se oko programa izgradila, mrežu poduzetnika, mentora i partnera koje povezuje sličan način razmišljanja: odgovoran, dugoročan i usmjeren na stvaranje pozitivnog društvenog učinka“, istaknula je Dijana Najjar Raškaj, rukovoditeljica komunikacija tvrtke Philip Morris Zagreb i koordinatorica programa.
Vincentia: Standardizacija i povjerenje u kućnoj skrbi
Hrvatska se, poput većine europskih zemalja, suočava s izraženim trendom starenja stanovništva i kroničnim nedostatkom profesionalnih njegovatelja. U trenucima kada obitelj hitno treba pomoć u kući za starijeg člana, pronalaženje pouzdane osobe postaje ogroman emocionalni i logistički teret. Denis Mijolović i Valentina Ecimović odlučili su odgovoriti na ovaj izazov razvojem platforme Vincentia, koja povezuje obitelji i stručnjake za njegu.
Sustav funkcionira na temelju strukturiranog razumijevanja potreba obitelji te rigorozne verifikacije stručnjaka, koja uključuje provjeru identiteta, kvalifikacija, referenci te osobni uvodni razgovor.
„Cilj nam je uvesti više svrsishodne provjere, jasnije kriterije, bolje uparivanje, lakšu koordinaciju i podršku ako se pokaže da prvi izbor nije dobar. Ukratko, želimo da dobra skrb ne ovisi o pukoj sreći, nego o standardima, povjerenju i jasnom procesu“, ističu pokretači Vincentije.
Projekt je duboko ukorijenjen u stvarnom životu; suosnivačica Valentina i sama je prošla kroz agoniju traženja pouzdane pomoći za bliske članove obitelji u trenucima kada je prostora za pogrešku bilo najmanje. Tehnologija u ovom slučaju ne pokušava zamijeniti ljude, već organizirati i profesionalizirati postojeće kapacitete, izvlačeći skrb iz sive zone i dajući njegovateljima dostojanstveniji status.
„Tehnologija sama po sebi neće stvoriti njegovatelje. Ali ona može pomoći da postojeći kapaciteti budu bolje organizirani, vidljiviji i dostupniji. Tehnologija u skrbi ima smisla samo ako služi onome što je duboko ljudsko: povjerenju, sigurnosti, dostojanstvu i osjećaju da obitelj u teškom trenutku nije prepuštena sama sebi.“
Trenutačno u fazi razvoja funkcionalnog demo rješenja, Vincentia aktivno poziva obrazovne ustanove, domove za starije, gradove i poslodavce na suradnju kako bi zajednički izgradili održiv ekosustav kućne njege.
Neuro Tale: Senzomotorički balans u eri digitalnih ekrana
Dok se starija populacija suočava s izazovima skrbi, najmlađi su izloženi izazovima modernog doba, prvenstveno prekomjernom boravku pred digitalnim ekranima. Pokretačice projekta Mundomilija, Dora Marinić i suosnivačica Iva Barić (kabinet NeuroArt), razvile su metodu Neuro Tale s ciljem da senzomotorički razvoj i fizičku interakciju vrate u svakodnevni fokus najranije dobi, integrirajući ih izravno u kurikulume dječjih vrtića.
Neuro Tale povezuje dvije aktivnosti koje odgajatelji već svakodnevno provode – pričanje priča i kretanje. Kroz ove senzomotoričke priče, djeca postaju aktivni sudionici koji kroz pokret, dodir i istraživanje različitih materijala razvijaju mozak, motoriku i pažnju.
„Ono po čemu se NeuroTale razlikuje od postojećih pristupa jest činjenica da ne promatra senzomotoričke aktivnosti kao izdvojenu aktivnost niti priču kao pasivno slušanje. Dijete kroz NeuroTale ulazi u priču i aktivno sudjeluje u njezinoj radnji… Veseli nas što djeca vrlo brzo prihvate likove i priče te s veseljem očekuju nove avanture Tonke i patuljka Smirilića“, objašnjava Dora Marinić.
Metoda je razvijena kroz višemjesečni pilot-projekt u kojem je sudjelovalo više od 40 djelatnika i 300 djece iz vrtića u Sisku, Tribalju i Zagrebu. Rezultati su pokazali bolju uključenost djece, dulje zadržavanje pažnje i iznimne doprinose u funkcioniranju djece s teškoćama u razvoju unutar odgojnih skupina.
Na pitanje može li senzomotorički pristup zaustaviti intenzivan boravak djece pred ekranima, Marinić odgovara realno:
„Kratko i iskreno reći ćemo da ne može. Niti jedan pristup ne može promijeniti smjer u kojem se događa napredak društva, a to je digitalizacija… Ono što NeuroTale može biti jest prilika da djeca prilikom boravka u odgojno-obrazovnoj ustanovi imaju vrijeme u danu kada će učiti kroz kretanje i različita senzomotorička iskustva. Odgovornost svih nas je da im ponudimo ovakve pozitivne primjere.“
Word Tube: Kako je očeva ljubav stvorila digitalni terapeutski alat
Treća velika priča ovogodišnjeg programa dolazi iz tvrtke Guiding Wave, gdje je Marijan Živić razvio mobilnu aplikaciju Word Tube. Namijenjena djeci s kašnjenjem u govoru i neverbalnoj djeci, napose onoj na spektru autizma, aplikacija je nastala iz autorove osobne, roditeljske potrebe jer je njegova kći u spektru autizma.
Djeca s poteškoćama u razvoju uče kroz ogroman broj ponavljanja, a terapeutski sati od sat ili dva tjedno nisu dovoljni za kontinuitet. Word Tube popunjava taj prazni prostor između terapija, nudeći roditeljima strukturirane vježbe imenovanja i razumijevanja. Sučelje aplikacije namjerno oponaša YouTube Kids, platformu koju ova djeca već intuitivno prepoznaju i vole, čime se drastično smanjuje kognitivni napor pri korištenju.
Ključna prednost aplikacije je mogućnost potpune personalizacije – roditelji mogu učitati vlastite fotografije iz djetetove okoline i snimiti svoj glas, što se pokazalo daleko učinkovitijim od generičkih zvukova.
„Sjećam se prve reakcije svoje kćeri koja je nakon što sam joj dao prvi prototip aplikacije za dan-dva počela izgovarati riječi koje je prvi put vidjela tek u aplikaciji“, s ponosom ističe Živić, dodajući kako su povratne informacije drugih roditelja s Facebook grupa i Reddita bile ključna smjernica u razvoju. „Jedan tata nije bio ni svjestan koliko mu sin razumije dok mali nije uzeo aplikaciju u ruke i odgovorio točno na sva pitanja u nekoliko vježbi. To me jako veseli i daje mi poticaj za dalje.“
Živić naglašava kako tehnologija, pa ni napredna umjetna inteligencija (AI), nikada ne smije i neće zamijeniti živu riječ roditelja ili stručnost logopeda. AI u aplikaciji trenutačno služi za brzo generiranje raznovrsnog audiovizualnog sadržaja prilagođenog različitim razvojnim stupnjevima, a cilj je razviti sustav koji će samostalno kreirati personalizirane puteve učenja na temelju praćenja napretka djeteta.
„Word Tube nije zamjena za terapiju niti za roditelja. To je alat koji produžuje rad terapeuta u prostore gdje terapeut ne može biti. Ako uspijemo povećati ukupni broj kvalitetnih, strukturiranih minuta koje dijete provede vježbajući, aplikacija je ispunila svoju svrhu“, zaključio je Živić.
Pokreni nešto svoje
Program Pokreni nešto svoje dosad je podržao 78 mikro poduzetnika, a prema analizi ACT Grupe svaki euro uložen u program tijekom 2025. godine generirao je 4,86 eura društvene vrijednosti. Ukupna vrijednost stvorena kroz deset godina premašuje 3,9 milijuna eura.
„ACT Grupa već više od 20 godina radi na izgradnji puta prema boljoj ekonomiji, ekonomiji koja osnažuje poduzetnike, zajednice i sve dionike uključene u stvaranje pozitivnih društvenih i okolišnih promjena. U tom procesu važno je jačati kapacitete u znanju, upravljanju utjecajem i poslovnom razvoju, posebno kod malih i srednjih poduzetnika koji su okosnica gospodarstva.
Upravo zato program Pokreni nešto svoje ima važnu ulogu. Danas je prepoznat kao akcelerator koji mikropoduzetnicima pruža dubinsku podršku u razvoju poslovanja i povećanju njihova pozitivnog utjecaja na društvo i okoliš. Naša podrška nadilazi klasično mentorstvo — tim ACT Grupe postaje svojevrsni privremeni član poduzeća, provodi dubinske menadžerske analize i aktivno sudjeluje u planiranju poslovnog razvoja.
Na temelju toga krojimo personaliziranu podršku za svakog korisnika. Naš je cilj da poduzetnici iz programa izađu s konkretnim alatima za rast, jasnim razvojnim smjerom i osnaženim kapacitetima”, kaže Ana Brigović, voditeljica podrške poduzetnicima i poslovnog razvoja ACT Grupe i koordinatorica programa Pokreni nešto svoje.
* Sadržaj omogućio Philip Morris Zagreb
