Zastoj u proširenju EU morat će riješiti korjenita reforma

Autor: Tomislav Pili , 11. lipanj 2023. u 21:59
foto: unsplash

Skica promjena s konferencije ‘Europska Hrvatska – retrospektiva i prospektiva’.

Nesretni rat u Ukrajini vratio je NATO iz “moždane smrti”, kako je prije nekoliko godina stanje tog obrambenog saveza opisao francuski predsjednik Emmanuel Macron. Brutalna ruska agresija rezultirala je promjenom dugogodišnjeg stava prema toj vojno-političkoj organizaciji u Finskoj i Švedskoj, zemljama koje su se godinama dičile neutralnošću te uslijed toga imaju i više nego respektabilne vojne kapacitete. Finska je već članica, Švedska još čeka formalno primanje zbog turske blokade.

Kladeći se na slabost Zapada, kremaljski vlastodržac Vladimir Putin tako je doživio sasvim lijepi strateški poraz – granica s mrskim NATO-om Rusiji se povećala za dodatnih 1300 kilometara. Drugi strateški poraz na političkom planu Putina možda tek čeka. Radi se proširenju Europske unije protiv čega Moskva načelno nema prigovora, iako je jasno da joj time izmiču države koje je zamislila u skupini “ruskog svijeta”. Kao i NATO do početka 2022., i pitanje proširenja EU-a u svojevrsnom je stanju “moždane smrti”.

Od našeg ulaska u članstvo 2013., već dugih 10 godina nije bilo primanja novih članica. Štoviše, nijedna od kandidatkinja nije ni blizu ulaska u “europsku obitelj”. To posebno vrijedi za zapadni Balkan, područje kojem je ulazak u EU i najviše potreban. Iako se o proširenju u europskim krugovima opet govori, barem načelno, konkretni rezultati neće doći tek tako. Naime, kako se čulo na konferenciji koju je krajem tjedna u Dubrovniku organizirao Ured europskog zastupnika Tonina Picule, proširenja očigledno neće biti bez reforme same Europske unije.

To posebno vrijedi za način odlučivanja o otvaranju i zatvaranju pregovaračkih poglavlja za što je danas potreban konsenzus svih članica. Novo doba stoga će zahtijevati da se pregovarački proces ubrza uvođenjem većinskog sustava odlučivanja. Međutim, prije toga bit će potrebnija promjena stava velikih država prema kandidatima sa zapadnog Balkana. To prije svega vrijedi za Francusku koja je – kako je kazao Hannes Swoboda – svojim neslaganjem unazadila proces proširenja na Balkanu za bar 10 godina.

Komentirajte prvi

New Report

Close