Europarlamentarci su u srijedu dizanjem ruku usvojili Rezoluciju o daljnjem postupanju nakon zaključaka Konferencije o budućnosti Europe.
Parlament potvrđuje da se “ambicioznim i konstruktivnim prijedlozima” koji su proizašli iz Konferencije zahtijevaju izmjene temeljnih ugovora EU-a, primjerice u pogledu jednostavnijeg, transparentnijeg, odgovornijeg i demokratskijeg EU-a. U tu svrhu traži od Odbora za ustavna pitanja da pripremi prijedloge za reformu temeljnih ugovora EU-a sazivanjem konvencije u skladu s člankom 48. Ugovora o Europskoj uniji.
U tom bi procesu Unija trebala prijeći na održiv, uključiv i otporan model rasta, s posebnim naglaskom na malim i srednjim poduzećima, kažu zastupnici u Europskom parlamentu i pozivaju na potpunu provedbu europskog stupa socijalnih prava. Također pozivaju EU da preuzme vodeću ulogu u borbi protiv klimatskih promjena, zaštiti biološke raznolikosti i promicanju održivosti na globalnoj razini. Zastupnici također naglašavaju da se dublja politička integracija i istinska demokracija mogu postići pravom Parlamenta na zakonodavnu inicijativu i ukidanjem jednoglasnog odlučivanja u Vijeću.
Dosad nezabilježen primjer u participativnoj demokraciji
Tijekom rasprave u utorak velika većina zastupnika naglasila je da su očekivanja, prioriteti i bojazni građana jasno i glasno izraženi u ovom dosad nezabilježenom primjeru participativne demokracije te da je potrebno poštovati rezultate.
Mnogi su naglasili da je potrebno više uključiti građane i ojačati demokratsku zastupljenost na razini EU-a. Neki su istaknuli posebna područja u kojima se prijedlozima poziva na korjenite promjene, uključujući istinski europske izbore, kao i nove ovlasti EU-a u područjima kao što su zdravstvo, energetika, migracije i obrana. Neki govornici kritizirali su Konferenciju tvrdeći da je postupak manjkav i da prijedlozi ne odražavaju javno mišljenje.
Sljedeći koraci
Na Dan Europe, 9. svibnja troje supredsjedatelja Izvršnog odbora predstavit će završno izvješće Konferencije predsjednicima institucija EU-a na svečanosti zatvaranja u Europskom parlamentu u Strasbourgu.
Podsjetimo, na plenarnoj sjednici Konferencije o budućnosti Europe, 30. travnja usvojeno je 49 prijedloga. Oni se odnose na devet tema, uključuju više od 300 mjera, a temelje se na 178 preporuka europskih panela građana i građanki, nacionalnih panela građana i građanki, idejama sa Europskog skupa mladih te idejama zabilježenima na višejezičnoj digitalnoj platformi.
Konferencija o budućnosti Europe predstavlja jedinstvenu i pravodobnu priliku da europski građani i građanke rasprave o izazovima i prioritetima Europe, a nastala je kao ideja Europskog parlamenta, Vijeća i Europske komisije koji su se obvezali saslušati Europljane i na temelju dobivenih preporuka poduzeti daljnje korake u okviru svojih nadležnosti. Na Konferenciji mogu sudjelovati europski građani i građanke iz svih segmenata društva i svih dijelova Unije, pri čemu mladi imaju središnju ulogu u oblikovanju budućnosti europskog projekta. Pravo na sudjelovanje imaju i europska, nacionalna, regionalna i lokalna tijela, kao i civilna društva i druge organizacije koje žele organizirati događanja i doprinijeti idejama. Svi sudionici i sudionice dužni su poštovati vrijednosti utvrđene u Povelji o načelima.
Konačni ishod Konferencije bit će predstavljen u obliku izvještaja zajedničkom predsjedništvu, a tri institucije odgovorene za Konferenciju će u kratkom roku procijeniti na koji način učinkovito odgovoriti na izvještaj, svaka u okviru svojih nadležnosti.
Digitalna platforma okosnica je konferencije jer ona omogućuje da se svi uključe i iznesu svoja mišljenja o konferenciji, a uz to se mogu podijeliti razmišljanja o Europi i potrebnim promjenama, vidjeti mišljenja drugih, pronaći događanja u svojoj blizini ili organizirati vlastito događanje te pratiti tijek i ishod Konferencije. S obzirom da je poseban naglasak Konferencije o budućnosti Europe na mladima, primarno se potiču studenti na sudjelovanje u davanju svog mišljenja organizatorima i sudionicima konferencije, a ona će se potom prezentirati na službenoj platformi.
Projekt je sufinancirao Europski parlament koji se ne može smatrati odgovornim za iznesene informacije i gledišta te neposrednu ili posrednu štetu do koje može doći u okviru realizacije projekta.
