Uznemiravajuće vijesti stižu s istoka Njemačke. Pokrajina Saska bilježi preko 400 novoregistriranih zaraza na sto tisuća stanovnika u posljednjih tjedan dana. U tri okruga je ova vrijednost – takozvana incidencija – prešla 600. Njemački prosjek je trenutno 179.

Zbog takvoga stanja je Saska dva dana prije ostatka zemlje krenula u strogi lockdown. Dućani, škole i vrtići su zatvoreni, građani su pozvani da ostanu kod kuće kad god mogu. No čini se da ljudi to ne čine – mobilnost u Saskoj je, prema nekim podacima, među najvećima u Njemačkoj, piše Deutsche Welle.

visoke brojke

U Njemačkoj je stanje sve teže: Ovo im se dogodilo prvi put od početka epidemije

Pokrajinske vlasti razmatraju dodatno pooštravanje mjera. Kako se čuje, u igri je mogućnost da se najugroženiji okruzi potpuno izoliraju od ostatka zemlje.

Hoće li lockdown dati rezultat?

Te vijesti su izazvale nemir. Pokrajinski premijer Michael Kretschmer umiruje riječima da još ništa nije odlučeno te da valja izbjeći histeriju i paniku. Prvo će se pričekati dva tjedna da se vidi polučuju li aktualne mjere rezultate. “Prije toga ne treba računati sa novim ograničenjima”, rekao je premijer.

Najveća njemačka žarišta pandemije su upravo u Saskoj, i to na jugoistoku pokrajine, na tromeđu s Poljskom i Češkom. Ovdje deseci tisuća ljudi rade prijeko granice i svakoga dana putuju.

“Samo u gradskom području Bautzena skoro 20.000 ljudi dolazi da radi”, kaže gradonačelnik tog saskog gradića Alexander Ahrens. “To je enormna brojka za grad od 40.000 stanovnika.”

Češka sa svojih deset milijuna stanovnika spada u europske zemlje najteže pogođene pandemijom. Tamo se već deset tisuća umrlih dovodi u vezu s koronom, broj novih zaraza je toliki da će izvanredno stanje pred Božić opet biti produženo.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Jedan liječnik koji radi u njemačkoj klinici blizu tromeđe tvrdi kako su on i kolege već prinuđeni provoditi trijažu – birati kojeg će pacijenta priključiti na kisik, a kojeg neće. Taj izbor može značiti odluku između života i smrti.

Kao u Bergamu?

Mnoge su saske klinike na granicama mogućnosti jer nemaju dovoljno kreveta niti medicinskog osoblja. Na to je još početkom prosinca ukazao saski savezni zastupnik Markus Wanderwitz. On je drastičnim riječima upozorio kako prijeti “saski Bergamo”, podsjećajući na slike sa sjevera Italija s početka pandemije.

Na istoku Saske, u oblasti Erzgebirge, navodno nedostaje već 60 posto liječnika i njegovatelja jer su ili sami zaraženi ili u karanteni.

Gradonačelnik Ahrens je, kaže, naslutio što se sprema još koncem listopada kada su brojke u susjednoj Češkoj porasle. “Zalažem se protiv zatvaranje granice ka Češkoj”, kaže on ipak. Po njegovom mišljenju moraju su pronaći druga rješenja.

No u Bautzenu se još uvijek vide ljudi bez maske ili oni koji je nonšalantno nose ispod nosa. Kada ih za to upitate, u pravilu odmahnu rukom i brzo se udalje. Neki otvoreno kažu kako ne vjeruju u službene statistike niti medijska izvješća.

“Strože mjere su upravo izraz toga što su ljudi imali osjećaj da im se mjere nameću”, kaže Ahrens.

U lokalnoj trgovini igračkama u Bautzenu izravno se dopušta ulazak ljudi bez maske – vlasnik se broji u one koji otvoreno pozivaju na suprotstavljanje mjerama. Zastupnik Wandertwitz je ispričao kako ga u saskom zavičaju gledaju kao vanzemaljca kada nosi masku.

Ljudi ne vole nametanje pravila

Ahrens priča kako je Saska odlično prošla kroz prvi val pandemije te da zato mnogi ne vjeruju u ozbiljnost stanja. “U proljeće ovdje gotovo da nismo imali slučajeva. Većina ljudi onda još nije znala nekog, tko zna nekog tko je imao virus.”

Sada prijeti fizička izolacija Bautzena i sličnih gradova. Ahrens se boji kako oštrija pravila neće biti prihvaćena. “Provođenje mjera kao u Kini ovdje nitko ne bi podržao”, kaže gradonačelnik.

Kao razlog on navodi iskustvo iz DDR-a, gdje je istočnonjemačko komunističko vodstvo do detalja reglementiralo život građana. To izaziva obrambeni refleks, kaže Ahrens. “Mnogo više moramo raditi sa smislenim preporukama”, priča, ali odmah dodaje da preporuke trenutno više nisu dostatne. “U situaciji smo gdje moramo posegnuti za zadnjim sredstvima kako brojke ne bi još više eksplodirale.”