S druge strane, najniže stope zabilježene su u Bugarskoj (0,4 posto), Litvi i Latviji (po 1,1 posto).
Prošle godine je 7,1 posto zaposlenih u Europskoj uniji radilo s produženim radnim vremenom na svom glavnom poslu, pokazuju podaci Eurostata.
Produženo radno vrijeme odnosi se na one radnike koji obično provode 49 ili više sati tjedno na poslu. Među zemljama EU-a, Grčka je imala najveći udio radnika s prekovremenim radom (11,6 posto), a slijede Cipar (10,4 posto) i Francuska (10,1 posto).
Prošle godine je 7,1 posto zaposlenih u Europskoj uniji radilo s produženim radnim vremenom na svom glavnom poslu, pokazuju podaci Eurostata.
Produženo radno vrijeme odnosi se na one radnike koji obično provode 49 ili više sati tjedno na poslu. Među zemljama EU-a, Grčka je imala najveći udio radnika s prekovremenim radom (11,6 posto), a slijede Cipar (10,4 posto) i Francuska (10,1 posto).
S druge strane, najniže stope zabilježene su u Bugarskoj (0,4 posto), Litvi i Latviji (po 1,1 posto).
Hrvatska je po udjelu zaposlenih s prekovremenim radom od 3,8 posto ispod prosjeka Europske unije, prenosi tportal.hr.
Veća stopa produženog radnog vremena je kod samozaposlenih (29,3 posto od ukupno samozaposlenih) u odnosu na zaposlene (3,6 posto od ukupno zaposlenih).
Duži radni dan bio je češći kod KV radnika u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu (27,5 posto svih KV radnika u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu) i menadžera (21,9 posto).
U svim drugim zanimanjima, definiranim međunarodnim standardnom klasifikacijom (ISCO), u prosjeku je tek 7,3 posto radnika radilo dulje od 49 sati tjedno.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu