Prema podacima Eurostata, u drugom tromjesečju 2025. u EU je bilo 13,3 milijuna nezaposlenih osoba u dobi od 15 do 74 godine. No, kada se uključe i oni iz „skrivene nezaposlenosti“, brojka se penje na 26,8 milijuna. Standardna definicija isključuje tri ključne skupine:

• osobe koje bi mogle raditi, ali aktivno ne traže posao
• zaposlene na nepuno radno vrijeme koji žele raditi više
• one koji traže posao, ali trenutno nisu dostupni

Sve zajedno, te skupine čine tzv. višak radne snage.

Velike razlike među zemljama

U prosjeku, višak radne snage u EU-u u drugom kvartalu 2025. iznosio je 11,7%. To uključuje 5,8% nezaposlenih, 2,6% onih koji bi radili ali ne traže posao, 2,4% nedovoljno zaposlenih i 0,9% onih koji traže posao, ali nisu odmah spremni početi raditi, piše Euronews.

Najniži višak radne snage bilježe Poljska (5,1%), Slovenija (5,3%), Malta (5,4%) i Bugarska (5,5%). Na drugoj strani ljestvice je Turska s čak 25,8%. Vrlo visoke stope bilježe i Finska (19,5%), Švedska (18,8%) te Španjolska (18,6%).

“Skrivena nezaposlenost” velika je i u BiH (17,1%), Francuskoj (15,4%) i Italiji (15%). Među velikim članicama EU-a, Njemačka stoji najbolje s 7,8% — jedina ispod europskog prosjeka. Francuska, Italija i Španjolska su među zemljama s dvoznamenkastim stopama.

Zašto su razlike toliko velike?

Stručnjaci ističu nekoliko razloga:

• trajna visoka nezaposlenost, koja obeshrabruje ljude da uopće traže posao
• slabi sustavi podrške, poput nedostatka vrtića ili tradicionalnih društvenih normi koje koče zapošljavanje žena
• manjak kvalitetnih radnih mjesta, koja bi zadovoljila potrebe i očekivanja radnika
• neusklađenost vještina i potreba tržišta rada, pa ljudi, unatoč obrazovanju, ne mogu pronaći posao

“Desetljeća visoke nezaposlenosti stvorila su uvjerenje da je traženje posla uzaludno. Ljudi prestaju tražiti, iako bi radili da im se ponudi prilika,“ objašnjava Dorothea Schmidt-Klau iz Međunarodne organizacije rada (ILO).

Dostupni, ali ne traže posao

Druga po veličini skupina u višku radne snage su osobe koje bi mogle raditi, ali posao ne traže. Njihov udio varira od svega 0,3% u Češkoj do čak 12,3% u Turskoj. Italija (6,6%) i Švedska (4,4%) također imaju visoke udjele, dok je u Španjolskoj samo 2,8%, iako prednjači po nezaposlenosti u EU-u.

ŠEST GODINA NA VRHU

Hrvatska tvrtka koja zna sa zlatom: Povjerenje 170.000 klijenata ne gradi se preko noći

Što se događa?

Tisuće novih sigurnosnih rupa, a premalo vremena za reakciju

Nedovoljno zaposleni na pola radnog vremena

Velik problem u nekim zemljama su i ljudi koji rade skraćeno radno vrijeme, a žele više sati. Najviše ih je u Nizozemskoj (5,1%), Finskoj (4,8%) i Irskoj (4,7%), a visoke stope bilježe i Švicarska, Turska i Španjolska.

Kad nezaposlenost čini tek trećinu problema

U nekim državama nezaposlenost čini tek trećinu ukupnog viška radne snage. To je slučaj u Nizozemskoj, Turskoj (33%), Irskoj i Švicarskoj (36%). Drugim riječima, velik broj ljudi bez posla uopće nije obuhvaćen standardnim stopama nezaposlenosti, što potvrđuje koliko je važno gledati i širu sliku, piše Euronews.