Svjetska potražnja za električnom energijom blago će usporiti u ovoj godini, a trend će pratiti i Europska unija zbog slabašne industrije, pokazale su procjene Međunarodne agencije za energiju (IEA).

Popis zemalja se širi

Poznata aviokompanija nudi turistima besplatne letove, ali postoji određeni uvjet

Globalna potražnja za električnom energijom porast će za 3,3 posto u 2025. te za 3,7 posto u 2026., dvostruko snažnije od potražnje za energijom općenito, izračunala je savjetodavna agencija za energiju pri Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).

U 2024. bila je poskočila za 4,4 posto.

Prognozirani rast u ovoj godini bit će i dalje znatno iznad prosjeka u razdoblju 2015. do 2023. kada je rasla 2,6 posto godišnje, naglašavaju u IEA-i.

Kontinuirano snažan rast potražnje odražava ubrzanu gradnju podatkovnih i veći broj električnih vozila, ali i snažniju potrebu za klimatizacijom zgrada i napajanjem tvornica i uređaja, dodaju.

Najveći udio u globalnom rastu potražnje za električnom energijom, od 60 posto, imat će Kina i Indija, gdje će potražnja ove godine porasti za 5,7, odnosno za 6,6 posto, pokazuju prognoze agencije.

U SAD‑u će gradnja podatkovnih centara zadržati godišnju stopu rasta potražnje za električnom energijom iznad iznad dva posto u ovoj i u idućoj godini, što znači da će biti dvostruko veća od prosjeka u proteklim desetljeću.

Potražnja za strujom u Europskoj uniji blago će posustati u ovoj godini, uz prognoziranu stopu rasta od 1,1 posto, nižu za pola postotnog boda nego u 2024. godini, budući da se europska industrija još nije oporavila od razdoblja slabosti, procjenjuju u IEA-i.

Samsung Training Academy

Centar koji viziju pametnog prostora pretvara u stvarnost

Strateško partnerstvo

Hyundai ulazi u Ligu prvaka na pet sezona i otvara novo poglavlje svoje europske priče

U 2026. rast bi trebao ponovo ubrzati, na 1,5 posto. 

Obnovljivi izvori pretječu ugljen

Proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora, uključujući hidroelektrane, trebala bi u ovoj i idućoj godini porasti za 10,2 posto, pokazuju izračuni IEA-e.

U termoelektranama na ugljen smanjit će se pak za 1,3 posto, izračunali su.

Tako će obnovljivi izvori energije prvi puta po udjelu u ukupnoj proizvodnji preteći elektrane na ugljen. Udio ugljena spustit će se pak po njima prvi puta u 100 godina ispod 33 posto.

Proizvodnja električne energije u termoelektranama na plin trebala bi pak porasti za 1,3 posto. U sektoru koji koristi druge neobnovljive izvora trebala se pak ove i iduće godine smanjiti za 6,2 posto.

U nuklearkama će se pak proizvodnja povećati za 2,8 posto, zahvaljujući ponovnoj aktivaciji reaktora u Japanu, stabilnoj proizvodnji u SAD‑u i Francuskoj te otvaranju novih nuklearki u Aziji, pokazuju izračuni agencije.

Značajan rast obnovljivih izvora energije i nuklearnih postrojenja mijenja tržišta energijom u brojnim regijama, izjavio je Keisuke Sadamori, direktor za energetska tržišta i sigurnost u IAE‑i.

“No, taj rast moraju pratiti i snažnija ulaganja u mreže, sustave pohrane i druge izvore fleksibilnosti kako bi elektroenergetski sustav mogao sigurno i po prihvatljivim cijenama podmiriti sve veću potražnju”, naglasio je.

Prema procjenama IEA‑e iz lipnja, svjetska ulaganja u elektroenergetske mreže trebala bi ove godine prvi puta premašiti 400 milijardi dolara i bit će za 20 posto viša nego prije deset godina.

Lani su bila porasla za devet posto, na 390 dolara, uz dvije trećine iznosa uloženog u distribucijske mreže, navela je IEA u lipanjskom izvješću.

Kako bi elektroenergetske mreže mogle pratiti pojačanu potražnju i uključivanje energije iz obnovljivih izvora, europski operateri moraju u idućih pet godina namaknuti 250 milijardi eura za ulaganja u mreže, procijenili su početkom srpnja u konzultantskoj kompaniji Boston Consulting Group.