Troškovi zaduživanja Francuske prvi su put preskočili grčke zbog bojazni oko stabilnosti vlade premijera Michela Barniera. Prinos na 10-godišnje obveznice nakratko je dosegnuo 3,02 posto premašivši grčke državne obveznice za koje ulagači zahtijevaju 3,01 posto povrata, objavio je Financial Times.

Skok odražava preokret u percipiranoj rizičnosti zajmoprimaca u eurozoni i naglašava zabrinutost financijskih tržišta zbog fiskalne situacije i političke nestabilnosti u Francuskoj. “Čini se da će se francuska politika sukobiti s tržištem obveznica. Mislim da znamo tko pobjeđuje”, rekao je glavni investicijski strateg u Russell Investmentsu Andrew Pease.

‘Francuska nije Grčka’

Odgovarajući na pitanja novinara, francuski ministar financija Antoine Armand odbacuje povlačenje paralela između francuskog i grčkog gospodarstva. “Francuska nije Grčka. Francuska ima daleko nadmoćniju ekonomsku i demografsku moć što znači da to nije Grčka”, rekao je Armand. “I dalje možemo biti odgovorni i zajedno raditi na poboljšanju proračuna ili imamo put neizvjesnosti i skok u proračunsku i financijsku nepoznanicu”, rekao je.

U posljednjih pet dana francusko tržište obveznica iskusilo je najveću rasprodaju u dvije godine. Premda su troškovi zaduživanja i dalje daleko od krize, razvidno je da ulagači percipiraju zemlju kao jednog od rizičnijih zajmoprimaca u eurozoni. S druge strane, primjetan je snažan pad prinosa na grčki dug od krize 2012. tijekom koje je Atena primila rekordni iznos pomoći. Prošle godine kreditni rejting podignut joj je prvi puta na investicijsku razinu.

Sudbina ovisi o Le Pen

Barnierova manjinska vlada pokušava dogovoriti proračun koji podrazumijeva 60 milijardi eura povećanja poreza i smanjenja potrošnje. Za to nema dovoljno glasova u Narodnoj skupštini pa će vjerojatno morati upotrijebiti ustavni mehanizam kako bi zaobišao zastupnike i izglasao proračun, što bi pak oporbi otvorilo vrata da zatraži glasovanje o povjerenju.

Barnierova sudbina bit će uglavnom u rukama čelnice krajnje desnice Marine Le Pen, čije je Nacionalno okupljanje ključni glasački blok u Skupštini. Le Pen je pojačala prijetnje da će krenuti protiv vlade ne ispuni li njezine proračunske zahtjeve, poput nepodizanja poreza na struju ili smanjenja naknada za lijekove i posjete liječniku.

Proračunski deficit mogao bi ove godine premašiti šest posto BDP-a, što dvostruko više od maastriških tri posto zbog čega je Bruxelles je Francusku stavio u proceduru prekomjernog deficita kako bi je potaknuo na smanjenje rashoda u narednih pet godina.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost