Prije nešto više od mjesec dana, kada je u Europskom parlamentu dobila podršku za svoj novi tim, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen najavila je da će za sto dana izaći s prijedlogom “Kompasa konkurentnosti”, strateškim mjerama koje će biti odgovor na zaostajanje europskog gospodarstva za SAD-om i Kinom.

Plan će se temeljiti na izvješću o europskoj konkurentnosti koji je izradio bivši predsjednik Europske središnje banke Mario Draghi, no sa svojim prijedlozima šefici EK upravo su se obratili sami poduzetnici.

Kroz Eurochambres, mrežu koja okuplja 1700 gospodarskih i industrijskih komora, koje predstavljaju 20 milijuna europskih tvrtki, pripremili su svoje prioritete za “Kompas konkurentnosti”, s tim da detaljnu analizu stanja i ključnih problema najavljuju za polovicu siječnja.

Jednaki uvjeti za sve
Predsjednik Eurochambresa Vladimir Dlohý u pismu koje je uoči javne objave uputio Ursuli von der Leyen istaknuo je četiri ključna područja na koja se Kompas treba usredotočiti. Na prvo je mjesto istaknuto “pojednostavljenje”, a misli se pritom na rasterećenje poduzetnika velikog pritiska obveza koje im nameće Bruxelles.

“Gomila postojećih regulatornih zahtjeva EU, ne samo u odnosu na izvješćivanje, nego i usklađenost općenito, mora se radikalno pojednostaviti”, kaže Dlohý. Kako su potrebne brze reakcije, Eurochambres je potkraj prosinca već uputio set od 60 zakona čiji su članci označeni kao nepotrebno opterećenje ili se preklapaju, a procjene su Eurochambresa da bi se time birokracija za mala i srednja poduzeća, koji čine 95 posto ukupnog europskog gospodarstva, smanjila za 35 posto.

Drugi problem o čijem rješenju ovisi i konkurentnost europskih tvrtki je olakšavanje pristupa tržištu. Apsurd je, no jedinstveno europsko tržište, na kojemu se bazira ideja povezivanja zemalja u EU, “šteka”. “Mnoga poduzeća još uvijek se susreću sa značajnim tehničkim i drugim netarifnim preprekama kada traže prekogranične mogućnosti unutar jedinstvenog tržišta.

Ove prepreke više pogađaju mala i srednja poduzeća, što objašnjava zašto samo oko 15 posto njih trguje preko granice”, ističe Dlohý. Posljedično se ne koristi potencijal za investicije u projekte i u inovacije, a mnogi dinamični poduzetnici stoga prilike za rast traže izvan Europe.

Osiguravanjem jednakih uvjeta unutar jedinstvenog tržišta, ukazuje predsjednik Eurochambresa, oslobodilo bi kapacitete tvrtki i potaknulo njihovu konkurentnost. Osim unutarnjeg tržišta potrebno se baviti i otvorenim tržištima na globalnoj razini. Odnose s partnerima Ujedinjenim Kraljevstvom i SAD-om valja zadržati u fokusu, no EU treba nove sporazume o slobodnoj trgovini.

sigurnost podataka

Što se događa s ispisom u oblaku i zašto su tvrtke sve opreznije?

INOVACIJA

Ovo smo oduvijek željeli: Zubarska stolica koja pruža vrhunsko wellness iskustvo   

Dobrim primjerom ističe se sporazum s južnoameričkim trgovinskim blokom Mercosur, koji čine Brazil, Argentina, Urugvaj i Paragvaj, koji je potpisan uoči Božića, s tim da mu još predstoji usvajanje u Europskom Parlamentu s natpolovičnom potporom, a nisu mu baš sve članice sklone.

No, više sporazuma o slobodnoj trgovini Eurochambres smatra potrebnim za europsko gospodarstvo, kao i posvećenost jačanju pravila Svjetske trgovinske organizacije, koje je potrebno i ažurirati u svjetlu trenutačnih poslovnih prilika.

Problem ljudskog kapitala
Treći je ključ za jačanje konkurentnosti pitanje sigurnosti, a ona podrazumijeva prije svega rješavanje pitanja energije i sirovina. Tvrtke iz EU i dalje se suočavaju s cijenama električne energije koje su dva ili tri puta više nego u SAD-u, što povećava troškove, a s druge strane Europa ovisi o ograničenom broju dobavljača ključnih sirovina za “čiste i inovativne tehnologije” na kojima se temelji europska politika zelene tranzicije i reindustrijalizacije.

Zbog toga Eurochambres apelira na proširenje energetske infrastrukture, pojednostavljenje postupaka izdavanja dozvola i poboljšanje pristupa financiranju održivih projekata. I poticanje tržišta sekundarnih sirovina bit će po komorama ključno za smanjenje ovisnosti Europe.

Četvrti korak u dizanju konkurentnosti ostaje briga za problem ljudskog kapitala, jer kvalificiranih radnika s negativnim demografskim trendovima u EU i dalje manjka. Komore u rješavanju tog manjka važnom vide migracije, ali i jačanje baze talenata EU.