Pariz će danas postati epicentar globalnih rasprava o umjetnoj inteligenciji (AI) otvaranjem AI actiona Summita o umjetnoj inteligenciji. Na dvodnevni skup u 125 godina starom Grand Palaisu stižu vodeći tehnološki i politički lideri, a Francuska ovaj događaj vidi kao priliku za potvrdu svojih AI ambicija.

Očekuje se dolazak 5.000 AI stručnjaka i 80 političkih lidera, uključujući predsjednika Francuske Emmanuela Macrona, indijskog premijera Narendru Modija te američkog potpredsjednika J.D. Vancea. Naravno, očekuju se i domaćini iz Europske unije, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen te europska povjerenica za tehnološki suverenitet Henna Virkkunen. Moguće je da će summit posjetiti i jedan od najviših kineskih dužnosnika, Ding Xuexiang.

Cilj skupa je definiranje međunarodnih protokola, predstavljanje velikih investicija te usvajanje zajedničke deklaracije o održivoj i odgovornoj umjetnoj inteligenciji, najavljuju mediji, a Euractiv slikovito opisuje: Zamislite Olimpijske igre u Parizu, ali u AI verziji – i s više geopolitike.

Pariz želi istaknuti europsku ulogu u AI utrci

Summit se održava u trenutku kada razvoj AI-ja poprima nepredvidive razmjere, prodirući u sve segmente društva i industrije te otvarajući ozbiljna pitanja o nacionalnoj sigurnosti. Sjedinjene Američke Države i Kina prednjače u ovoj tehnološkoj utrci, a nedavni uspon kineskog AI startupa DeepSeek dodatno je zaoštrio nadmetanje dviju velesila.

No, Europa ne želi ostati promatrač. “AI ne može biti tema isključivo između SAD-a i Kine,” poručio je savjetnik Elizejske palače, naglasivši da je ovim summitom Francuska odlučna osigurati europsku relevantnost u razvoju i regulaciji AI tehnologije.

Pariz već bilježi uspjehe na ovom polju. Ujedinjeni Arapski Emirati prošlog su tjedna objavili kako će investirati između 30 i 50 milijardi eura u veliki podatkovni centar u Francuskoj, čija će snaga doseći jedan gigavat – ekvivalent napajanju milijun kućanstava.

Francuska se oslanja na svoju relativno jeftinu, niskougljičnu nuklearnu energiju kao ključni adut za privlačenje AI ulaganja. Očekuje se i predstavljanje novog AI fonda za javni interes, koji će javnim financiranjem podržati vodeće AI inicijative. Fond će biti financiran s 50 posto javnih sredstava, 25 posto iz industrije i 25 posto od filantropskih organizacija, iako još nije poznato kolika će sredstva biti osigurana. Ipak, francuske ambicije blijede su u usporedbi s američkim ulaganjem od 500 milijardi dolara u projekt Stargate AI, koji bi trebao postaviti temelje buduće AI infrastrukture.

Tko će sudjelovati?

Summit u Parizu treći je po redu, nakon Londona u studenom 2023. i Seula u svibnju 2024. Očekuju se ključni igrači AI industrije, uključujući suosnivača Anthropica Darija Amodeija, izvršnog direktora OpenAI-ja Sama Altmana te šefa Google DeepMinda Demisa Hassabisa. Među istaknutim imenima su i predsjednik Googlea Sundar Pichai, kao i AI stručnjaci poput Fei-Fei Li, poznate kao “kuma umjetne inteligencije”, te Yanna LeCuna, jednog od “kumova umjetne inteligencije”. Pridružit će im se i Arthur Mensch, CEO francuske AI tvrtke Mistral AI.

energetska tržišta

Provokativni plan za novu eru europske energetske neovisnosti

Stvarni svijet

Roditelji vs. algoritmi: Evo kako roditelji mogu preuzeti kontrolu

Jedan od ključnih dokumenata koji će se razmatrati jest deklaracija o etičkoj i održivoj umjetnoj inteligenciji, koja naglašava potrebu za uključivim dijalogom i raznolikošću AI ekosustava.

U dokumentu, koji su neki mediji navodno vidjeli, navodi se da AI mora biti “temeljen na ljudskim pravima, etičan, siguran i pouzdan”, uz svijest o ekološkim izazovima koje donosi rast podatkovnih centara. Iako su formulacije deklaracije ublažene kako bi postale prihvatljive širokom krugu sudionika, pitanje je hoće li dobiti podršku SAD-a, s obzirom na to da administracija Donalda Trumpa trenutno smanjuje projekte vezane uz raznolikost i inkluziju te provodi deregulaciju u tehnološkom sektoru.

Iako će deklaracija o AI etici biti u središtu pozornosti, ključna će biti konkretna ulaganja i inicijative koje će summit donijeti. Očekuje se rasprava o zaštiti djece na internetu, autorskim pravima umjetnika i novinara te jačanju Globalnog partnerstva za AI, foruma pod okriljem OECD-a koji potiče razmjenu najboljih praksi među državama bez nametanja dodatne regulacije.

“Ne želimo stvarati još jedno regulatorno tijelo,” poručuju iz Francuske, svjesni da bi se EU mogla ponovno percipirati kao prostor pretjerane regulacije na štetu inovacija. Umjesto toga, Pariz nastoji postaviti temelje za konkurentniji i održiviji razvoj umjetne inteligencije, s jasnom europskom perspektivom.

Otvoreni AI modeli postaju sve važnija tema, osobito nakon uspjeha DeepSeeka s ovim pristupom. “Najvažnije je da ne ponovimo pogreške koje smo napravili s društvenim mrežama u kasnim 2000-ima i ranim 2010-ima,” rekao je Martin Tisné, tematski izaslanik za AI u javnom interesu na AI Action Summitu.

Dok SAD i Kina ulažu ogromna sredstva u razvoj AI-ja, Europa nastoji definirati svoj smjer. Daron Acemoglu, profesor na MIT-u i dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju, smatra da će europski pristup uspjeti kroz usklađivanje propisa i razvoj AI-ja koji ne koncentrira moć u rukama nekolicine igrača.

Ipak, izazovi ostaju. Tanuja Randery, direktorica Amazon Web Servicesa (AWS) za Europu, istaknula je da je nedostatak digitalnih vještina glavni problem za europske tvrtke koje koriste AI. Prema izvješću AWS-a, tri milijuna europskih tvrtki već koristi AI, što je u skladu s ciljevima EU-ove digitalne strategije.

AI Action Summit poslužit će kao važna platforma za oblikovanje budućnosti AI-ja.