Uz još šest članica EU, Hrvatska će tek objaviti prve procjene pada BDP-a u drugom kvartalu, no za većinu ekonomija Unije brojke su poznate, pa je Eurostat iznio već drugu brzu procjenu udara pandemije na gospodarsku aktivnost. S postepenim kompletiranjem podataka o BDP-a u državama Europske unije središnji je statistički ured EU blago spustio prvu procjenu pada u drugom tromjesečju, s kraja srpnja. Prema najnovijoj, u tom je razdoblju BDP na razini EU (sezonski prilagođeno) pao 11,7 posto u odnosu na prethodni kvartal (u kojemu je zabilježeno -3,2%), a na godišnjoj razini minus se procjenjuje na 14,1 posto. Dubinom pada predvode Španjolska (22,1%), Francuska (19%), Italija (17,3%) i Portugal (16,3%), a najmanje minuse imale su Litva (3,7% i Finska (5,2%).

Među zemljama koje su najmanje potonule je npr. i Poljska čijih je -7,9 posto ocijenjeno boljim od očekivanja, no istodobno je mađarskih -13,6 od mnogih svrstano među neugodna iznenađenja. U okvirima jednoznamenkastih stopa pada BDP-a ostalo je u drugom kvartalu osam država, među kojima i Švedska (8,3%) koja je s eskalacijom koronavirusa izabrala drukčiji, liberalniji pristup. Istodobno, u V. Britaniji kao donedavnoj članici EU koja gospodarstvo je u drugom tromjesečju na godišnjoj razini palo 20 posto.

Velik raspon minusa

Prilično velik raspon pada europskih gospodarstava u okolnostima šoka dijelom odražava različita strukturna obilježja ekonomija, ali u nemaloj mjeri može se pripisati i razlikama u brzini i razmjerima protukriznih mjera pojedinih vlada. Stoga će neki ekonomisti reći kako veći današnji pad pojedinih gospodarstava koja su možda imala manje izdašne izravne potpore u malo duljem horizontu može ispasti prednost. U nestandardnom okruženju, a korona kriza to jest, BDP kao sintetički iskaz gospodarske aktivnosti pokazuje i veća ograničenja u smislu indikacije stvarnih lomova.

Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta kao primjer navodi pitanje broja zaposlenih kao jednog od indikatora koji se koriste pri obračunu BDP-a.

Grčevite mjere

U okviru protukriznih mjera većina je zemalja posezala za potporama za očuvanje radnih mjesta. U većini gospodarstava produktivnost u smislu (kvalitete) outputa snažno je pala, a u podacima o BDP-u nema korekcije za pad produktivnosti. Masovne potpore za očuvanje radnih mjesta nameću i pitanje koliko će povećanja javnog duga kojim se financiraju iscuriti u održavanje neodrživih radnih mjesta. I mimo koronakrize brojni su ekonomisti i međunarodne institucije jako naglašavali problem usporavanja produktivnosti i njezin rast isticali kao jedan od glavnih izazova, a s korona krizom taj izazov očito postaje i daleko veći.

Ipak, unatoč masivnim potporama za očuvanje radnih mjesta, udar na zaposlenost u EU i eurozoni je očigledan, premda osjetno ublažen. Od travnja do lipnja mjere za suzbijanje širenja zaraze rezultirale su najvećim padom broja zaposlenih otkako je Eurostat počeo objavljivati podatke.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Visoka razina logističke zrelosti

Logistika kao motor rasta: konkurentska prednost danas se gradi u lancu opskrbe

Broj zaposlenih u EU pao je 2,6% u odnosu na prethodno tromjesečje kada je gotovo stagnirao, a na godišnjoj razini smanjen je 2,7%, nakon 0,4-postotnog rasta u prva tri ovogodišnja mjeseca.