Doslovno isti dan nakon što je izgubio izbore i čestitao Peteru Magyaru, poraženi lider Fidesza, Viktor Orban, počeo je s okupljanjem svojih, tako ih sam zove, “digitalnih građana”, tj. poklonika na društvenim mrežama. Fidesz ima mjesec dana vremena dok Peter Magyar ne preuzme vlast, ne samo za uništavanje dokumenata, nego za transfer sredstava.
Fidesz ih, primjerice, sklanja u zaklade iz kojih se financira visoko školstvo, mediji, konferencije, projekti. Drugim riječima, osiguravaju se kanali Orbanove opozicije novoj, Magyarovoj, vlasti.
Fideszovske točke otpora
Evo ilustracije iz industrije medija. Viktor Orban držao je pod iznimno strogom kontrolom 476 izdavača dnevnih novina, magazina, radija i televizije, strpavši ih u zakladu Keshma, koja je kontrolirala sve, od financija preko uređivanja i pisanja pa do eventualnih fizičkih upada mladih fideszovca u redakcije, konfisciranja kompjutora i istjeravanja novinara. To je posvuda šokantno, ali posebno, a to je bilo često, izvan Budimpešte. Ako bi pokrenuti novi posao, a tražili i dobili donacije iz američkih izvora, novinari i izdavači izvan zaklade Keshma bili bi javno prokazivani kao “dolarske izdajice”.
No, čim je nastupio Donald Trump, priča se okrenula. Dolari su tekli u neusporedivo većim količinama nego prije, i to tamo gdje su krajnji korisnici bili Fidesz.
To se uklapa u pojačan i gust promet posljednjih godinu dana iz Amerike u Budimpeštu. Kadrovi, influenceri, analitičari MAGA i neliberalnih tehnokrata slijetali bi u Budimpeštu kao prvu stanicu i od tamo se nastojali proširiti u glavne gradove EU-a i, dakako, u Bruxelles. No, i Orban je vraćao usluge pa je Vlada, upravo pred izbore, platila održavanje goleme konzervativne, inače američke konferencije CPAC (Conservative Political Action Conference), koja je okupila u Budimpešti 51 zemlju, tri tisuće sudionika, 45 govornika iz cijelog svijeta.
Iz Europe su bili svi čelnici krajnje desnice, iz Izraela sin predsjednika Netanyahua, a uvodničar je bio gruzijski predsjednik Irakli Kobakhidze, kojeg je nedavno posjetio i hvalio predsjednik Milanović. Videovezom obratio se i Donald Trump, a glavna tema bila je presudna važnost reizbora Orbana za održanje njima poželjnog kursa slabljenja Europske unije. Nizozemac Geert Wilders rekao je da je Orban lav u Europi kojom upravljaju ovce, a svi drugi ove izbore kao “ključne za budućnost Europe”. Među našima, sudionik CPAC konferencija je eurozastupnik Bartulica.
Na pretprošloj takvoj CPAC konferenciji, u Americi, argentinski predsjednik Javier Milei poklonio je Elonu Musku motornu pilu za, kako je rekao, sječu uhljeba. Magyar je izjavio da CPAC i dalje može doći u Mađarsku, ali da ih on neće financirati. Nakon Orbanova poraza, za očekivati je da će se takve, antieuropske aktivnosti u idućem razdoblju pojačati i trajati koliko god Trump bude na vlasti, ali da će njihova prisutnost u Budimpešti oslabiti.
No, u međuvremenu, svjedoče naši sugovornici, poraženi Viktor Orban već je počeo i fizički obilaziti svoje “digitalne građane”, dakle, posjećivati manja mjesta i učvršćivati fideszovske točke otpora proeuropskom Magyarovu kursu.
Gdje god ima fideszovaca, ovih dana Orban je već bio ili će ih uskoro posjetiti. Vjerojatno inspiriran Trumpom, i Viktor Orban se sprema na povratak na vlast za četiri godine. Kako je to shvatio i Peter Magyar, novi mađarski čelnik, najavio je promjenu zakona i uvođenje ograničenja mandata na vrhu države na osam godina, što bi Orbana već sada isključilo iz trke.
Koliko god prisutni posljednjih godinu dana u Mađarskoj, Amerikanci su ipak mnogo manje ukorijenjeni od Rusa u državne i društvene strukture koje nasljeđuje Peter Magyar.
Viktor Orban prvi put se susreo s Vladimirom Putinom neposredno uoči izbora 2010. godine, kad je stupio na vlast. Od tada pa do nedavno, Orban i Putin susreli su se 11 puta, od čega je sedam puta Orban išao Putinu u Moskvu, a četiri puta Putin mu je uzvratio posjet u Budimpešti. Od početka, pak, rata u Ukrajini, evidentirano je da je ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó, trinaest puta boravio je u Moskvi, uz, dakako, redovno telefonsko referiranje ruskom ministru Sergeju Lavrovu svega što bi čuo u Bruxellesu. Vjerojatno su takve izvještaje ruskim kolegama podnosili i drugi mađarski ministri,na primjer energetike ili ekonomije. Na to se jako dugo sumnjalo u Bruxellesu i neke teme izbjegavane su pred Mađarima, kao što se izbjegavaju i pred Slovacima, a i Česima.
Činjenica je da je Orbanova vlada bila neka vrst ekspoziture Putinovih interesa u Europskoj uniji i činjenica je da je takvu mađarsku poziciju, uz Donalda Trumpa, otvoreno i euforično podržavala europska krajnja desnica. Sve muči pitanje zašto – a ostaje bez odgovora – zašto se Viktor Orban toliko okrenuo Kremlju. Ni Mađari nemaju odgovor na to.
Ekonomija ispred ideologije
Za vrijeme Orbanovih 16 godina zbližavanja s Putinom razgranale su se i ekonomske veze Rusije i Mađarske, a jedan od pokazatelja je ugovor o gradnji nuklearne elektrane Paks II. Sadašnja nuklearka Paks udaljena je 100 kilometara od Budimpešte, 20 od Belog Manastira i 120 kilometara od Osijeka.
Odmah uz postojeću, već godinu dana traju radovi na Paks II nuklearki. Ruski Rosatom glavni je izvođač radova, a 80 posto projekta financira se od ruskog državnog zajma od deset milijardi eura. Izgradnja se nastavlja unatoč sankcijama EU-a protiv Rusije. Izuzeće od sankcija osigurali su, prema analizi i informacijama Greenpeacea, francuska industrija reaktora Framatome i podjednako moćni njemački Siemens.
Framatome i Siemens pružaju stratešku tehnologiju i ekspertizu Rosatomovim projektima, u što pripadaju, kako navodi Greenpeace, i instrumentacijski i kontrolni sustave koji djeluju kao “mozgovi” nuklearnih elektrana. Nema šanse da se ovaj projekt prekine, čak kad bi to netko i htio. Uostalom, kao što je i najavio Magyar, njegov stav prema sektoru energetike, bit će diversifikacija.
Svejedno, odnos prema Rusiji, a to vjerojatno znači i prema europskoj krajnjoj desnici koja podržava Putina, bit će, čini se, kompliciran. Čak i da Peter Magyar to poželi, teško će biti sjediti na dvije stolice jer svaka politika polazi od uvjeta i zahtjeva na terenu.
“Nešto se čudno dogodilo za vrijeme Magyarove kampanje”, objašnjava nam mađarska novinarka Gabriella Gombas.
“Kampanja je počela oprezno, Magyar je udarao na korupciju, držao se konkretnih životnih tema, izbjegavao Orbanove insinuacije, ali i zbog toga da privuče Orbanove glasače, nije htio previše spominjati velike teme kao što je Europska unija ili rat u Ukrajini”. “No, dogodilo se da su građani spontano pogurali kampanju u ideološke vode. Najednom, posvuda se vidjelo i čulo ‘Ruszkik haza!’, ‘Ruszkik haza!’, tj. ‘Rusi, van’, ‘Rusi, hajdete svojoj kući’. Gdje god sad krenem, vidim grafite po zidovima, svuda primjećujem na transparentima ‘Ruszikik haza!’ Ljudima je dosta ruskog utjecaja. Orban se preračunao. Neki moji vršnjaci se pitaju, kako to da mladi viču ‘Ruszkik haza’, što oni znaju o Rusima! Ali, znaju, očigledno! I – Magyar je prihvatio taj poziv”, objašnjava nam Gabriella Gombas, novinarka i urednica portala Veszpremkukac.hu.
Neposredno pred mađarsku revoluciju, godine 1956., pod vodstvom Imrea Nagyja, parola “Ruszkik haza!”, “Rusi,van!”, bila je posvuda prisutna u Budimpešti i u Mađarskoj. Samo što taj put Rusi nisu otišli, nego je mađarski nacionalni ustanak bio okrutno skršen. Drugi put isti povik krajem 80-ih aktualizirao je nitko drugi nego Viktor Orban, tada mladi lider Fidesza, tijekom ponovljenog, svečanog pogreba Imrea Nagyja.
Trump smiješan, ali Putin…
Peter Magyar imao je tada osam godina i tvrdi da je bio toliko emocionalno dirnut tim povikom i događajima pada komunizma, da je imao poster Viktora Orbana u svojoj dječjoj sobi. Činjenica je da se slogan “Rusi, van!” na ovim izborima, povik kojim je krajem 80-ih elektrizirao naciju za promjene, okrenuo protiv Viktora Orbana i bio je jedan od razloga za njegovo svrgavanje.
Drugi jednako važan motiv bio je da su se Mađari prestrašili da ih Orban izvodi iz Europske unije ili da će ih, ako ih ne izvede Orban, možda ostale članice izbaciti. To nisu željeli.
Nije stvar samo u novcu. Ipak je ključno bilo pitanje pripadnosti. Usprkos tome koliko je Orban potpaljivao narodno raspoloženje protiv birokrata iz Bruxellesa i tvrdio da će ih Magyar i Ursula von der Leyen poslati u rat i koliko god je govorio da će Ukrajina napasti Mađarsku uz briselski blagoslov, na kraju Mađari, na izborima, ipak nisu htjeli ostati bez Europe, a s Putinom.
Što se tiče Trumpa, kažu naši sugovornici, naravno da znaju da je američki predsjednik neizmjerno moćan, ali svejedno ga građani ne doživljavaju ozbiljno. Trump im je bizaran, smiješan, Putin im nije nikada smiješan.
Jedan od indikatora da je ljudima dosta bilo je javno istupanje visokih i srednjih državnih, dakle – fideszovskih kadrova za vrijeme izborne kampanje. Javljali su se ljudi iz Porezne uprave ili iz sigurnosnih službi i ispričavali se narodu!
Jedan od obavještajaca javno je istupio i rekao kako je upravo odbio izvršiti zadatak. Trebao je upasti u prostorije grupe IT-ovaca koje je Tisza angažirala u kampanji i sve ih pohapsiti pod optužbom da su banda pedofila. Naime, ako postoji sumnja na pedofiliju, tada policija može bez dodatnih obrazloženja i procedura nesmetano upasti, uhapsiti i oduzeti kompjutore, mobitele, kamere i ostalu opremu. Odbio je to napraviti. Takvih primjera, iskakanja i ispričavanja, bilo je u izbornoj kampanji mnogo, a to je vjerojatno i dio državnog aparata na koji novi premijer može računati.
Ti primjeri nam govore da Peter Magyar ima široku podršku, i to bi moglo značiti da će njegov zaokret prema EU-u biti veći i značajniji nego što se sugeriralo u prvim analizama nakon njegova uspona na vlast. No, tada na red dolazi iznimno važno pitanje europskih sredstava koje je Bruxelles zamrznuo Orbanu zbog raznih prijestupa i nepravilnosti, ali i nepoštivanja temeljnih vrijednosti Unije kao što su vladavina prava, neovisnost pravosuđa, kršenja akademskih sloboda, kršenja prava medija i tome slično.
U kampanji, Peter Magyar obećao je osloboditi više od 30 milijardi eura iz fondova EU-a, a pod posebnim je pritiskom da oslobodi oko deset milijardi eura sredstava iz fonda za oporavak od Covida-19 koja istječu krajem kolovoza ove godine. Uz to, Mađarska dnevno gubi milijun eura zbog kršenja pravila oko prava na azil.
Kad stiže novac EU-a?
Možda mnogi glasači misle da bi ta sredstava mogla odmah poteći prema Mađarskoj i da će odmah novac kao kiša natopiti zemlju. Nije tako, naime, ta su sredstava tek alocirana, postoji omotnica, ali ona se ne otvara automatski. Kad bi Mađari mogli dobiti ta sredstva, upitali smo hrvatsku eksperticu za EU fondove i programe, Mirjanu Zubak.
“Pitanje je koliko je spreman njihov sustav za upravljanje EU fondovima nakon ove pauze, jesu li radili i imaju li spremne pozive koje mogu brzo pustiti, ili pak moraju sustav i procedure dodatno prilagođavati. Također, puno toga ovisi o projektima, kakvi su, koliko spremni i koliko složeni”, rekla je Zubak.
“Relativno brzo mogu potrošiti nešto sredstava na projekte npr. iz Europskog socijalnog fonda, ali za ozbiljnu infrastrukturu ili za razvojne, R&D i slične projekte treba dosta vremena. Teško je reći koliko točno. To će uglavnom ovisiti o spretnosti i spremnosti sustava. Ako se sad odmah pokrenu, premda je pitanje mogu li, ovisno o tome koliko je sustav u formi, mislim da će im trebati minimalno dvije godine za ozbiljnije pomake, a da nema značajnih promjena u sustavu. Pritom nas iskustvo uči da svaka promjena vlasti znači i promjene u sustavu i zbog toga zastoj u donošenju odluka, dok se ne uspostavi nova vertikala donosilaca odluka.
No, tu je i dodatni problem jer se približavamo kraju ovog financijskog razdoblja (2021. – 2027.), za koje se sredstva mogu koristiti do 2030. Ako se ozbiljni projekti ugovore 2027. ili 2028., pitanje je hoće li se uspjeti realizirati. Dakle, dragocjeno vrijeme im curi. Kad je pak riječ o sredstvima fonda za oporavak i otpornost, sve završava u kolovozu ove godine, a tu treba imati dokaze o ostvarenim pokazateljima realiziranih reformi iz Plana oporavka i otpornosti kako bi se dobila isplata. Tu će rezultat ovisiti o do sada odrađenom”, komentira ekspertica Mirjana Zubak.
Budimpešta također čeka zeleno svjetlo Komisije za svoj obrambeni plan od 16 milijardi eura u sklopu programa SAFE, a to je financijski instrument od 150 milijardi kojim Bruxelles pomaže zemljama članicama izgradnju obrambene industrije. No, i ovo otvaranje omotnica iz Bruxellesa pod ruku je s uvjetom ukidanja mađarskog veta, koji je u više navrata Orban udarao u Putinovu korist.
Na Orbanov mlin
Dakle, očekuje se skidanje mađarskog veta na zajam koji je EU digla za pomoć obrane Ukrajini, veta na nove sankcije Rusiji i veta na buduće članstvo Ukrajine u Europskoj uniji. Peter Magyar sigurno će skinuti prvi veto, na zaduživanje Europske unije na 90 milijardi eura za ukrajinsku obranu, ali pod istim uvjetima kao i Slovačka i Češka, odnosno neće sudjelovati u otplati. Pridružit će se i novim sankcijama za Rusiju.
Sporost oko toga kad će narod vidjeti rezultate odmrznutih fondova sigurno će rezultirati i razočaranjem dijela javnosti, što će iskorištavati Orban. S tim u vezi, u prvi vanjskopolitički posjet Magyar odlazi u Varšavu, vrlo utjecajnom premijeru Donaldu Tusku. Poljaci i Mađari stalno naglašavaju prijateljstvo svojih naroda, ali Tusk je Orbanu interesantan i zato što se Poljska svojedobno susrela sa sličnim problemom. I Varšavi su, zbog nepoštivanja temeljnih zahtjeva oko pravosuđa bili blokirali, a kad je stupila Tuskova vlada, odblokirani europski fondovi.
Ukrajina će, pak, pokazati dobru volju prema novom mađarskom premijeru time što će požuriti s popravkom naftovoda Družba, što će Magyaru omogućiti da kaže da je uspio tamo gdje je Orban zakazao, informacije su iz ukrajinskih izvora.
Magyar je prije dvije godine rekao da će “detoksikacija” društva potrajati pa sad svi nagađaju što otpada, a što će se dalje čuvati. Mnogo toga što je ugradio Viktor Orban, ostat će. To su, na primjer, žičana ograda koju je 2015. počeo dizati Viktor Orban kao zaštitu od ulaska migranata. Ostaju također ruske investicije, primjer kojih je opisana nuklearka Pask II. Također, Kina će nastaviti biti maksimalno dobrodošla u Budimpešti, a odakle bi Kini bilo olakšano širenje u Europi. No, Magyar ipak sve misli uskladiti s europskim kriterijima, ne misli ispadati iz, slikovito rekavši, europskog vlaka nego se vratiti na kolosijek.
U novoj Vladi u Budimpešti, bit će, očekuje se na osnovu izjava, mnogi koji su službovali u Bruxellesu i poznaju sistem, no i sam Peter Magyar tamo je boravio od 2011. do 2018. kao diplomat u stalnom predstavništvu svoje zemlje pri EU. Nekoliko godina to se preklapalo sa zastupničkim mandatom Andreja Plenkovića u Europskom parlamentu, od 2013 do 2016. – a Bruxelles je malen grad. Što će biti oko otvorenih pitanja Hrvatske i Mađarske, vidjet ćemo u hodu.
U svakom slučaju, Magyar šalje jasne proeuropske signale: pridružuje se Uredu europskog javnog tužitelja, a dodatno će osnovati nešto slično USKOK-u. Obećava smanjiti ulogu političkih imenovanja u policiji, u Državnom uredu za reviziju, tajnim službama i tužiteljstvu te ojačati njihovo profesionalno djelovanje.
Izričit je oko neovisnosti centralne banke i uvođenja eura. Nastavio bi podržavati strana ulaganja, ali obećava strože uvjete zaštite okoliša. Naglašava jačanje malog i srednjeg poduzetništva. Važnost tih najava, tih poteza, u ovom momentu, nemoguće je precijeniti. Oni doslovno – sada kad smo u sendviču između Trumpa i Putina – jačaju samu Uniju.
