EU ulazi u novi industrijski ciklus u brodogradnji napuštajući restrikcije za državne potpore i uvodi politike usmjerene na domaću proizvodnju, tehnološki razvoj i dekarbonizaciju flote, a to je šansa i za hrvatsku brodogradnju, ističe u petak Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) u analitičkom prilogu Fokus tjedna.
EU-ov fokus je na povezivanju javne potražnje s europskim brodogradilištima, razvoju plovila s nultim emisijama te jačanju sigurnosnih i obrambenih kapaciteta kroz dual-use tehnologije, pri čemu ključni instrument predstavlja uspostava višegodišnje knjige narudžbi. To pak, kažu poslodavci, osigurava stabilnu i predvidivu potražnju, uz cilj izgradnje i modernizacije do deset tisuća „održivih” plovila do 2035. godine.
Napominju da Hrvatska ima komparativne prednosti u složenim i specijaliziranim plovilima, uz snažnu izvoznu orijentaciju i inženjerski kapital – sektor ima oko 6.300 poduzeća i 21.000 zaposlenih, a neto izvoz doseže 600 milijuna eura, pri čemu dominiraju proizvodi više dodane vrijednosti, poput jahti i specijaliziranih plovila.
No, unatoč snažnom rastu prihoda, zaposlenosti i investicija, profitabilnost je pod pritiskom i raste osjetljivost na rastuće troškove rada i kolebanje uvjeta financiranja, upozorava HUP.
Navodi da glavna ograničenja razvoja nisu na strani potražnje, već u visokoj kapitalnoj intenzivnosti i manjku kapitala, osobito za modernizaciju proizvodnje, a postojeći sustav potpora primarno podupire inovacije, dok ulaganja u infrastrukturu i industrijsku transformaciju ostaju nedovoljno pokrivena.
Dodatni izazov poslodavci vide u ograničenom pristupu financiranju, osobito bespovratnim sredstvima.
„Uspješno adresiranje tih uskih grla ključno je kako bi Hrvatska kapitalizirala europski zaokret i pretvorila ga u održivu investicijsku priliku“, kažu poslodavci.
Ponavljaju da EU snažno potiče narudžbe unutar Unije, osobito u obalnom prijevozu i obrambenom sektoru, što otvara prostor za rast domaćih kapaciteta.
HUP podsjeća da su u Hrvatskoj planirana ulaganja u obnovu flote od oko 300 milijuna eura, no ocjenjuje da je za puni iskorak potreban širi investicijski ciklus.
„EU fondovi i novi programi otvaraju prilike, posebno u području zelene tranzicije i naprednih tehnologija. Hrvatska brodogradnja ima znanje i tržišnu poziciju za rast, ali realizacija potencijala ovisi o prilagodbi investicijskog i regulatornog okvira te učinkovitijem korištenju financijskih instrumenata”, kaže HUP i preporučuje mjere za konkurentski iskorak domaće brodogradnje.
To su uvrštenje brodogradnje u prioritete nove industrijske strategije uz aktivno korištenje EU instrumenata za ulaganja u modernizaciju; uspostava programa financiranja izgradnje i modernizacije brodogradilišta, prilagodba sustava potpora novim EU-ovim pravilima kroz fleksibilnije modele te uključivanje velikih brodograđevnih sustava u porezne olakšice.
HUP predlaže i donošenje nacionalnog programa zelene brodogradnje (električni, hibridni i niskoemisijski brodovi) i vezanje ulaganja obalnih prijevoznika s kapacitetima domaćih brodogradilišta, zatim povezivanje javne nabave s industrijskom politikom poticanjem narudžbi, osobito u obalnom prijevozu, uz EU potpore za modernizaciju flote, kao i jačanje integracije sektora u EU i NATO projekte, posebno u području sigurnosti i razvoja dual-use tehnologija.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu