Druga istraživanja podupiru studiju, ukazujući kako je izbjegavanje mesa i mliječnih proizvoda najznačajniji način za smanjenje utjecaja na okoliš, piše Inteligent Living.

EU sada razmatra usvajanje naknade za meso kako bi pokrila svoju štetu nanesenu okolišu. Porez, koji bi se primjenjivao u fazama u idućem desetljeću, povećao bi troškove odreska za približno 25 posto. Tim bi se potezom potencijalno mogle prikupiti milijarde, što bi poljoprivrednicima pomoglo u proizvodnji bolje hrane, a potrošačima u boljoj ishrani.

Izvješće, koje je usredotočeno na zemlje EU, izrađena je za Tapp koaliciju zdravstvenih, ekoloških i udruga za zaštitu životinja, od strane ekološke istraživačke skupine pod nazivom CE Delft.

Modernizacija zakonodavstva

EU razmatra uvođenje novih energetskih poreza

CE Delft procijenio je troškove onečišćenja zraka i vode, emisije stakleničkih plinova i gubitke divljih životinja povezane s proizvodnjom stoke. Zaključili su da bi, kako bi pokrili te troškove, mogli povećati cijenu mesa ovisno o utjecaju na okoliš. Primjerice, cijena govedine povećala bi se za 0,47 EUR (40 str) na 100 g, dok bi porez na piletinu i svinjetinu bio niži zbog njihova manjeg utjecaja na okoliš, na 0,36 EUR (31p)/100 g i 0,17 EUR (14p)/100 g.

Istraživanje pokazuje kako bi takvi porezi mogli smanjiti potrošnju goveđeg mesa u EU za do 67 posto, piletine za 30 posto, a svinjetine za 57 posto do 2030. godine.

golema utaja

Zbog neubranog poreza Hrvatska godišnje gubi čitav jedan proračun za zdravstvo

Osim skupljanja 32 milijarde eura godišnje za zemlje članice EU, porez na meso također bi smanjio emisije za 120 milijuna tona godišnje i mogao bi utjecati na pozitivan utjecaj na zdravlje. Prema koaliciji Tapp, oko polovice dobiti trebalo bi dati poljoprivrednicima kako bi im pomogli u skretanju od proizvodnje mesa, što bi moglo povećati njihovu plaću za tisuće eura godišnje. Ostatak bi trebalo uložiti u potporu siromašnim obiteljima, smanjenje cijene voća i povrća i u pomoć zemljama u razvitku u sučeljavanju s klimatskim kriznim situacijama.

Europljani jedu duplo više mesa od preporučenog

‘Europljani jedu oko 50% više mesa nego što se preporučuje u smjernicama o zdravoj prehrani. Tako bismo svake godine mogli uštedjeti i milijarde eura u nižim troškovima zdravstvene zaštite.’, rekao je Jeroom Remmers, direktor koalicije Tapp.

Porez na meso poduprt je i drugim izvješćem koje je provela tvrtka socijalne namjene pod nazivom Behavioural Insights Team (BIT). Njihovo izvješće predlaže da se biljna hrana učini zadanim izborom na letovima ili skupovima; te da se vege hrana oglašava kao „ukusna, normalna i zadovoljavajuća, a ne kao  lagana, umjerena ili prezdrava ili vegetarijanska”. Drugi prijedlog je postavljanje biljnih opcija uz mesne opcije bez da ih se odvaja na jelovnicima.

‘Vlade, industrija i potrošači širom svijeta su svjesniji više nego ikad potrebe da žive unutar mogućnosti našeg planeta. Dok će neka od rješenja doći iz tehničkih unapređenja, postoji ogroman potencijal i potreba za smanjenjem utjecaja na okoliš uz neke jednostavne promjene ponašanja.’, rekao je Toby Park, ŠEF BIT-a za energiju i održivost.

Prethodni pokušaj obustavljen

Planiraju nove poreze za velike trgovine, objasnili i zašto

Ova izvješća jasno pokazuju kako je smanjenje proizvodnje mesa odgovor na borbu protiv klimatske krize. Međutim, britanska Nacionalna poljoprivredna unija tvrdi da poljoprivreda može dosegnuti klimatsku neutralnost do 2040. bez smanjenja proizvodnje goveđeg mesa. Umjesto toga, Unija kaže kako mogu nadoknaditi tri četvrtine emisija iz poljoprivrede proizvodnjom goriva za elektrane, a potom hvatanjem i zakopavanjem ugljičnog dioksida.