Novi papa, ako nije nezgodno tako reći, trebao bi se pomoliti i za financije jer je godišnji deficit oko 83 milijuna eura, s tim da je papa Franjo naslijedio još goru situaciju i nastojao je popraviti. Prošle godine u studenom, papa Franjo najavio je da bi u “perspektivi zbog neravnoteža” moglo doći do teškoća u isplati mirovina i kleru i laicima što su bili ili jesu poslovno vezani uz Vatikan.

Prije desetak godina mirovinski fond Svete Stolice, tj. državnog dijela Vatikana, saznalo se, bio je ukupno gubitku od 1,5 milijardu eura. Propadanje fonda iz kojeg se isplaćuju mirovine svećenicima i laicima vezanim za Vatikan bilo je javna tajna, ali se smatralo nerješivim. Papa Franjo probao je nešto, ali relativno malo se postiglo.

Ponor bez dna

Situacija oko mirovina bila je crna rupa, ponor bez dna, noćna mora, kako se izrazio bivši rimski dopisnik Wall Street Journala Giovanni Legorano u tekstu za vrlo informativan portal European pensions. Svjestan problema, u studenom 2024. papa Franjo osnovao je Commissio de Donationibus pro Sancta Sede, koja je trebala naći i potaknuti donatore da pomognu Vatikanu jer drugog rješenja nije bilo, i valjda ga neće ni biti.

Prije pet godina, pak, tadašnji prvi čovjek za financije Vatikana Australac George Pell u jednom intervjuu izjavio je da Vatikan polagano klizi prema bankrotu.

Sveta Stolica ne voli razglabati o svojim teškoćama i nisu navikli na tu vrst transparentnosti pa je sve što iscuri, ako je izvor pouzdan, važno. Posljednje dostupne brojke su iz 2022. kad je kardinal Pell rekao je da će obveze te, tekuće, 2022. godine iznose oko 631 milijuna eura, odnosno više od 930 milijuna eura ako se uključi i Rimski vikarijat. Devetsto trideset milijuna eura…

Na mjestu onog što bismo inače zvali ministra financija kardinala Pella, naslijedio također Australac, kardinal Fisher. Upravitelj mirovinskog fonda je Amerikanac, Kevin Farrell. Čini se, kad je riječ o financijama, da su oba pape i Bergoglio i Ratzinger vjerovali su Amerikancima i Australcima.

Papa Woytila i papa Ratzinger nisu imali znanja, strpljenja za pitanja financija, tako da je papa Benedikt 2013. doživio pravi šok kad su otkrivene teške malverzacije u Vatikanskoj banci, a talijanska policija tamo upala i zapečatila na neko vrijeme sve bankomate u Vatikanu. Navodno je i to jako utjecalo na tadašnju Ratzingerovu odluku da se povuče. To nije prikazano u filmu Konklave, ali kardinali, vjerojatno, navodno, između sebe u ovom momentu razgovaraju i o financijama. Papa Bergoglio popravio je financijsku situaciju pa je čak i tu proveo reforme. Primjerice, na Pellov prijedlog, uveo je reviziju! Također, osnovao je i međunarodnu komisiju koja je pazila da ne bude pranja novca i teške korupcije.

Vatikan ipak neće propasti jer samo u nekretninama ima oko šest milijardi eura. No, od tog velikog i impozantnog nekretninskog portfelja, samo 20 posto generira sredstva. Imaju nekretnine, ali nemaju keš, reklo bi se kolokvijalno. Značajan izvor prihoda jest institucija Denarius Sancti Petri, kod nas poznat kao Petrov novčić ili Novčić sv. Petra.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Taj običaj, koji je posebno pohvalio papa Ratzinger, pokriva darivanja katolika diljem svijeta što se slijevanju u Svetu Stolicu, a iznose oko 27 milijuna dolara svake godine. Najveći su doprinosi iz Sjedinjenih Država, Njemačke i Italije, izračunali su u jednim američkim katoličkim novinama. Novčić sv. Petra izraz je vjerničke solidarnosti kako bi se olakšalo funkcioniranje Crkve i kako bi Vatikan mogao pomoći potrebitim i siromašnim župama ili redovima širom svijeta.

Drugi izvor prihoda je turizam jer Vatikan godišnje posjećuje pet milijuna turista koji plaćaju ulaz u muzeje, kupuju vrijedne marke i kovanice, pa tako taj biznis ipak donosi značajan prihod.

Pod papom Bergogliom, pokojnim kardinalom Pellom i kardinalom Fisherom, crna rupa mirovinskog fonda jest nešto smanjena. No, pokojni papa namjeravao je privući velike donatore koji mogu dati mnogo jaču lemozinu nego obični vjernici. Da li će s ovim nastaviti i novi papa i hoće li biti uspješan? Nije nimalo sigurno. Bergoglio je imao karizmu i šarm i viziju. Vidjet ćemo kakav će biti novi Petrov nasljednik.

Podrška pravcu

Naime, donatori koje su pristali na pomoć Svetoj Stolici, u idejama, u pogledu na Crkvu, slagali su se s papom Franjom. Nisu davali novac naslijepo, nego kao znak podrške zacrtanom pravcu. Nije izvjesno da će se donatori požuriti da uplate virmane.

Održavane su i svojevrsne donatorske konferencije za inicijative, uvijek humanističke, a vrlo često fokusirane na pomoć siromašnim regijama, izgradnju bolnica, škola, sve teme do kojih je papi Franji bilo stalo. Nekad je na tim skupovima govorio i sam Bergoglio, a posljednji put na skupu donatora okupljenih oko Clintonove zaklade.

U biti, da je papa Franjo poživio, a uzevši u obzir rezanja Trumpove administracije oko razvojnih programa koje je ranije pokrivala vlada, američki filantropi antitrumpovci, a oni su cijeli jedan moćni sektor, možda su preko Vatikana mogli realizirati svoje ciljeve.

Jedan od najuglednijih donatora koji su podržavali papu Franju je Zaklada Hilton. Od osnivača ove hotelske dinastije, Conrada Hiltona, do danas, ta katolička obitelj i zaklada daje golema sredstva u crkvene svrhe, no sada poručuju da ne znaju hoće li Franjo imati dostojnog nasljednika. Ta je zaklada samo u zadnjih pet godina dala za inicijative koje je podržavao papa Franjo blizu 30 milijuna eura.