Državni željeznički prijevoznik već je godinama među njemačkim putnicima čuven po lošoj usluzi, kašnjenju vlakova i promjeni voznog reda, no sada je Deutsche Bahn (DB) postao uteg i za cijelo gospodarstvo.

Kako piše Financial Times, predstavnici najvećih europskih logističkih kompanija upozorili su na “sistemske probleme” u DB-u čije je poslovanje s teretnim prijevozom postalo toliko nepouzdano da njemačke industrijske kompanije sve više angažiraju kamionske prijevoznike radi dostave ključnih sirovina i dijelova za proizvodnju.

Kulminacija posljednjih tjedana
Volkswagen i čeličana Saarstahl među najviše su pogođenim kompanijama zbog problema s kojima se suočava njemački željeznički prijevoznik.

To još više pogoršava ionako tešku situaciju s lancima opskrbe koja pritišće cijelo globalno gospodarstvo, pa tako i “tvornicu Europe”. Kakva je situacija u DB-u slikovito pokazuje polugodišnje izvješće: između siječnja i lipnja samo 71 posto teretnih vlakova u Njemačkoj stiglo je na odredište u predviđeno vrijeme, nasuprot 80 posto godinu ranije. Situacija je u proteklih nekoliko tjedana kulminirala.

Naime, zbog mnoštva radova na pružnoj infrastrukturi koja je dobrim dijelom zastarjela, nedostatka stojovođa te vagona i lokomotiva, teretni prijevoz željeznicom gotovo je stao, tvrde upućeni izvori FT-a.

K tome, DB je odlučio većinu kapaciteta usmjeriti u putnički prijevoz kako bi se othrvao sve većem porastu te vrste prometa, nasuprot teretnom prijevozu. Eskalacija problema u državnoj željezničkoj kompaniji još je jedan izazov za novu njemačku vladu kancelara Olafa Scholza koja zbog svog “zelenog” predznaka želi povećati udjel željeznice u ukupnom prijevozu sa 18 na 25 posto do 2030. godine.

U sklopu borbe s klimatskim promjenama vlada želi i udvostručiti broj putnika koji koriste željeznicu. Teretni prijevoz najčešće se u Njemačkoj koristi za transport sirovina poput ugljena, željezne rudače te koluta čeličnog lima.

Iz DB-a pak kažu kako blisko surađuju sa svojim korisnicima kako bi pronašli pojedinačna rješenja za svaki sektor. Valja naglasiti kako je teretni prijevoz uteg u poslovanju DB-a. To poslovanje pridonosi s desetinom u ukupnim prihodima DB-a koji su u prvom polugodištu dosegli 21,8 milijardi eura.

No, teretni prijevoz donio je i petinu ukupnog operativnog gubitka od 975 milijuna eura. Trenutni problemi s kašnjenjima najizraženiji su u saveznoj pokrajini Sjevernoj Rajni-Vestfaliji te uzduž doline rijeke Rajne, posebice u području Duisburga, sjedišta najvećih europskih proizvođača čelika.

Kašnjenje od 8 sati
Lobistička udruga Mreža europskih željeznica koja predstavlja desetke logističkih kompanija sa “Starog kontinenta” ističe nedavni primjer gotovo osmosatnog kašnjenja teretnih vlakova između nizozemskog Venloa i njemačkog grada Kehla.

Udruga upire prstom na DB Netz, kompaniju za održavanje željezničke infrastrukture za “de facto sistemske restrikcije” mreže željezničkih pruga. U pismu poslanom prošloga mjeseca u DB Netz i kabinet njemačkog ministra prometa, u koje je uvid imao FT, ta je strukovna organizacija naglasila kako bi ovakvo upravljanje moglo rezultirati dugoročnim padom povjerenja u teretni željeznički prijevoz.

”Kao središnji pružatelj usluga održavanja infrastrukture, DB Netz trenutno uzrokuje teretnom prijevozu niz problema, a koji zahtijevaju brzu i održivu akciju rukovodstva kompanije”, stoji u pismu. “Na kocki je ništa manje nego funkcioniranje velikih dijelova nacionalnog te posebice prekograničnog teretnog prijevoza”, dodaje se u pismu.

No, to nije jedina glavobolja vodstva DB-a. Prema najavama iz vlade, istražit će se optužbe o izvlačenju novca tijekom gradnje novog kolodvora u Stuttgartu vrijednog 8,2 milijarde eura.

Taj projekt od 2017. nadgleda Ronald Poffala, nekadašnji šef kabineta bivše kancelarke Angele Merkel, a koji je sada direktor DB-a te predsjednik Nadzornog odbora DB Netza.