Europa se bori. Bori se za kontinent koji je cjelovit i u miru. Za slobodnu i neovisnu Europu. Bori se za naše vrijednosti i naše demokracije. Za našu slobodu i našu sposobnost da sami odlučujemo o svojoj sudbini. Nemojte imati iluzija – ovo je borba za našu budućnost – tim je riječima Ursula von der Leyen, čelnica Europske komisije započela svoj najvažniji govor o Stanju Europske unije u Strasbourgu pred zastupnicima Europskog parlamenta u srijedu.

Ovogodišnje obraćanje bilo je pod posebnim povećalom jer određuje prioritete, izazove i viziju izvršne grane bloka 27 članica za nadolazeću godinu o okruženju tri godine ruske agresije i nastavka potpore Ukrajini, posebice nakon jučerašnjeg ulaska ruskih dronova u poljski zračni prostor, žestokih kritika na trgovinski sporazum s SAD-om, ali i širega geopolitičkog horizonta i stava prema Izraelu, Kini i Bliskom istoku.

Retorički oštra, Ursula von der Leyen predstavila je niz inicijativa koje bi u budućnosti poslovnu klimu Starog kontinenta trebale jasnije definirati: obrambene nabave, nadzor istočnog krila, brža ulaganja u umjetnu inteligenciju i baterije, rezanje regulacije i otvaranje tržišta kapitala za europske scaleupove – redom neuralgične točke europske sigurnosti i konkurentnosti. Branila je nedavni trgovinski sporazum s Washingtonom kao štit od trgovinskog rata, nazivajući ga najboljim mogućim ishodom za europske izvoznike u uvjetima globalne nesigurnosti. Istovremeno, suočena s nepredvidljivim vjetrovima koji pušu iz Bijele kuće, EU šahovski štiti bokove dovršavanjem sporazuma s Meksikom, Mercosurom te cilja na povijesni dogovor s Indijom do kraja godine, uz izgradnju koalicije za reformu globalne trgovine, ali na bazi pravila. Poruka poduzetnicima: 80 posto europske razmjene je s ostatkom svijeta izvan SAD-a, dakle – prilike postoje.

‘Made in Europe’

Suočena s “Wild West” pristupom, kako se po briselskim i strasburškim hodnicima neslužbeno naziva politika Donalda Trumpa, EU je svjesna da ima veću odgovornost za vlastitu sigurnost jer je NATO “ključan, ali nedostatan okvir”. Von der Leyen je najavila otključavanje do 800 milijardi eura ulaganja u obranu u sklopu programa Readiness 2030 te operativni program SAFE s još 150 milijardi eura za zajedničku obranu. Za obrambenu industriju, uključujući i domaću, kojoj je već proširen put prema financiranju prilično labavim tumačenjem “dvojne namjene” (upotrebe u civilne i vojne svrhe, op.a.), to znači vidljiviju potražnju, kraće procese nabave i širenje domaće baze dobavljača. Najavljeni “Eastern Flank Watch” (nadzor istočnog krila) satelitskim izviđanjem u stvarnom vremenu i “zid dronova” na sjeveroistočnim granicama otvara vrata jačanju potrošnje u segmentima senzora, komunikaciji, obrambenih dronova i kibernetičke sigurnosti.

Kao što je najavila prije devet mjeseci na početku drugog mandata na čelu Komisije, Europa u drugi plan potiskuje (pre)ambiciozne zelene ciljeve (ali ne odustaje od njih), a svjetla reflektora okreću se manjkavoj konkurentnosti. “Jury is still out”, ili u slobodnom prijevodu, nema još pobjednika u igri hoće li Europa, Kina ili SAD dominirati brzorastućim tržištima budućnosti i treba reagirati dok nije prekasno. Za poduzeća pak najvažnija poruka odaslana iz Strasbourga: buduća snaga Europe temeljit će se na sposobnosti gospodarstva da se prilagodi. “Ovdje u Europi imamo sve što nam je potrebno da bismo napredovali – od našeg jedinstvenog tržišta do naše socijalne tržišne ekonomije. Ali, znamo da su gospodarski i geopolitički vjetrovi u protivnom smjeru snažni i vidjeli smo kako se ovisnosti mogu iskoristiti protiv nas”, rekla je Von der Leyen i najavila “masovno ulagati u digitalne i čiste tehnologije.” Konkretno, snažan iskorak u izgradnju AI gigatvornica, pokretanje Scaleup Europe fonda u suradnji s privatnim kapitalom vrijedan “više milijardi dolara” kako bi se mlade i brzorastuće tvrtke u kvantnoj tehnologiji, umjetnoj inteligenciji i biotehnologiji zadržale u Europi. Najavila je i 1,8 milijardi eura kapitala za “Battery booster” paket za ubrzanje proizvodnje baterija u EU, nezaobilaznih za e-vozila i energetsku tranziciju. U procese javne nabave uvodi se kriterij “made in Europe” što bi trebalo pojačati potražnju za europskim proizvodima, jednako kao i zakon o kružnoj ekonomiji i zakon o ubrzanju industrije čiji je primarni cilj upravo to – ubrzanje razvoja ključnih sektora i tehnologija.

No, trn europske konkurentnosti je nikad dovršeno jedinstveno (unutarnje) tržište na kojem se tri desetljeća lome podijeljeni nacionalni interesi. “Naša je najveća prednost jedinstveno tržište, ali ono i dalje nije dovršeno. MMF procjenjuje da unutarnje barijere unutar jedinstvenog tržišta djeluju kao carina od 45 posto na robu i čak 110 posto na usluge”, podcrtala je Von der Leyen. Najavila je “Plan puta za jedinstveno tržište do 2028.” za dovršetak integracije tržišta kapitala, energetike i telekomunikacija, ali i “petu brzinu” za kolanje znanja i inovacija. Važno mjesto u obraćanju Parlamentu dobila je, uz tvornice baterija, sama energetika. Poručujući da su “ovisnosti brutalno oružane”, čelnica Komisije naglasila je važnost čiste domaće energije i mrežne otpornosti. U tom smislu u izradu ide zakon za jačanje elektroenergetske infrastrukture i ubrzavanje dobivanja dozvola (Grids package) te inicijativa “energetskih autocesta” za uklanjanje osam ključnih uskih grla infrastrukture na kontinentu – od Øresunda do Sicilijskog kanala.

Adresirajući aktualno pitanje posrtanja njemačke autoindustrije pod valom kineske konkurencije, čelnica EK najavila je i inicijativu “E-car” za male, povoljne električne automobile koji će biti “ekološki, ekonomičan, europski”, podcrtavajući da se proizvodnja mora zadržati u Europi kako bi se spriječilo prepuštanje tržišta Kini i drugima. Kao odgovor na 20-postotni rast cijena stanova od 2015. i pada broja izdanih građevinskih dozvola, što naziva “ne krizom priuštivog stanovanja, već socijalnom krizom“, plan za priuštivo stanovanje dolazi već ove godine, uz reviziju pravila državnih potpora za stambene mjere, pojednostavljenje gradnje, studentske domove i pravni okvir za kratkoročni najam. Paralelno se pripremaju paketi za priuštivost i troškove života s ciljem iskorjenjivanja siromaštva do 2050.

S regulacije na realizaciju

Što se Ukrajine tiče, politička poruka ostaje nepromijenjena – “sloboda Ukrajine je sloboda Europe”. EK će, s partnerima, pojačati sankcije i raditi na 19. paketu za još veće smanjenje uvoza ruskih fosilnih goriva i suzbijanje transporta preko trećih zemalja. Govor o stanju Unije 2025. ostat će zapamćen i po zaoštravanju retorike prema Izraelu zbog humanitarne situacije u Gazi, tema koja je dosad izbjegavana zbog podijeljenog stava članica.

Hibridni pogon

Elektrifikacija bez punjača: kako MG Hybrid+ pojednostavljuje svakodnevnu vožnju

Premium oprema

Udobnost postaje sve važniji kriterij pri odabiru novog automobila

Politički, Von der Leyen traži ujedinjeni pristup proeuropskih zastupnika, svjesna da će implementacija zahtijevati stabilnu većinu i kompromis. Zadrži li se taj konsenzus, idućih pet godina mogle bi biti godine prelaska s regulacije na realizaciju – s jasnim rokovima, mjerljivim ciljevima i tržišnim signalima koji investitorima pružaju ono što najviše cijene: predvidljivost. Ili, kako je zaključila: “Ovo je Europa kao jedna zajednica… Ovo je Europa koju moramo zaštititi po svaku cijenu.”