Za odbijanje sporazuma Francuska bi morala okupiti još barem tri članice koji čine najmanje 35 posto stanovništva EU-a, što se ne čini nemogućim.
Dok se tinta na jednom od najvećih trgovinskih ugovora na svijetu, onom između Europske unije i Mercosura, potpisanog u Urugvaju 6. prosinca još suši, a koji je nazvan prekretnicom za globalno gospodarstvo, bijes francuskih farmera i dalje ne jenjava.
Prema tom sporazumu, između EU-a odnosno Argentine, Brazila, Paragvaja i Urugvaja, carinske pristojbe će biti znatno smanjene, a količine dozvoljenih uvoznih i izvoznih proizvoda bit će povećane.
Dok se tinta na jednom od najvećih trgovinskih ugovora na svijetu, onom između Europske unije i Mercosura, potpisanog u Urugvaju 6. prosinca još suši, a koji je nazvan prekretnicom za globalno gospodarstvo, bijes francuskih farmera i dalje ne jenjava.
Prema tom sporazumu, između EU-a odnosno Argentine, Brazila, Paragvaja i Urugvaja, carinske pristojbe će biti znatno smanjene, a količine dozvoljenih uvoznih i izvoznih proizvoda bit će povećane.
Taj dogovor utjecat će na gotovo 800 milijuna ljudi, a predstavlja oštru suprotnost planovima Donalda Trumpa koji će, kada se vrati u Bijelu kuću idućega mjeseca, znatno ojačati protekcionizam. Sporazum još uvijek treba odobriti svih 27 članica EU-a, a Francuska planira blokirati njegovu ratifikaciju, u strahu da će on naškoditi domaćem poljoprivrednom sektoru, piše BBC.
Podsjetimo, potpisivanje sporazuma politički je čin nakon kojeg slijedi šest mjeseci za pravnu pripremu teksta o kojem će glasati Vijeće EU-a, to jest države članice i Europski parlament. Za potvrđivanje je potrebna kvalificirana većina u Vijeću EU-a, odnosno najmanje 55 posto država članica u kojima živi 65 posto stanovništva EU-a. U Europskom parlamentu potrebna je natpolovična većina.
Za odbijanje sporazuma Francuska bi morala okupiti još barem tri članice koji čine najmanje 35 posto stanovništva EU-a, što se ne čini nemogućim. Irska, Poljska i Austrija također su protiv, no Italija će vjerojatno morati pristati na njega kako bi se postigla potrebna kvota stanovništva.
Francuska poljoprivrednica Alix Heurtault kazala je da je zabrinuta za svoju budućnost, bude li dogovor realiziran. “Bojim se da će ovaj sporazum poljoprivrednicima poput mene još više otežati da spojimo ‘kraj s krajem’, požalila se farmerica.
Planirani trgovinski sporazum omogućit će veći uvoz goveđeg mesa, piletine i šećera iz Južne Amerike u EU, i to po nižim cijenama. S druge strane, europski proizvodi poput automobila, odjeće i vina, imat će veći pristup tržištu Mercosura.
S obzirom na to da mediji izvještavaju o vrlo različitim stajalištima Italije, morat ćemo pričekati i vidjeti koju će odluku donijeti Talijani kada u idućoj godini dođe do glasovanja.
U međuvremenu, francuski poljoprivrednici i dalje vrše pritisak na Pariz da ne popusti. Francuski predsjednik Emmanuel Macron kazao da sporazum “u ovom obliku” nije prihvatljiv za njegovu zemlju.
Heurtault uzgaja repu, pšenicu i ječam na farmi od 150 hektara u malom selu Villeneuve-sur-Auvers, koje se nalazi 60 km južno od Pariza.
“Osjećamo se kao žrtveno janje. Poljoprivrednici u zemljama Mercosura imaju manje ograničenja u vezi s pesticidima i niže troškove rada”.
Njezino stajalište široko je prihvaćeno među francuskim poljoprivrednicima koji posljednjih mjeseci redovito organiziraju prosvjede.
Prije nekoliko tjedana, oko 200 poljoprivrednika izbacilo je bale sijena ispred muzeja i izložbenog centra Grand Palais u Parizu, dok su držeći goruće baklje u ruci izvikivali: “Mi vas hranimo, pokažite nam poštovanje”.
Prosvjed je održan kako bi se poklopio s godišnjim sastankom uvoznika i izvoznika sirovina koji se održavao na tom mjestu.
“Današnji prosvjed usmjeren je posebno na EU-Mercosur sporazum kojem se protivimo još od kraja 1990-ih”, objasnio je Stéphane Gallais, stočar i nacionalni tajnik poljoprivredničkog saveza Confédération Paysanne, koji je prosjed organizirao.
Iako je Francuska protiv sporazuma, druge članice EU, poput Njemačke, Španjolske i Portugala, snažno ga podržavaju, pozdravljajući činjenicu da bi to bio snažan kontrast prijetnjama Donalda Trumpa o povećanju protekcionizma.
“To bi bio dobar signal u trenutku kada imamo suprotan smjer kretanja prema ekonomskom fragmentiranju i protekcionizmu, osobito s ponovnim izborom predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, skeptičnog prema slobodnoj trgovini”, smatra Uri Dadush, profesor trgovinske politike na Sveučilištu Maryland u SAD-u.
Iako će europski poljoprivrednici biti negativno pogođeni, sporazumom EU-Mercosur, bit će to vrlo ograničeno, tumači Dadush.
“Sporazum je prijetnja za europske poljoprivrednike jer najkonkurentniji poljoprivredni sektor na svijetu dobiva pristup njihovom tržištu, no govorimo o manjoj liberalizaciji koja će se raspodijeliti kroz duži vremenski period”, istaknuo je pa napomenuo da bi prema sporazumu zemlje Mercosura i dalje imale ograničenja u vezi s onim što mogu izvoziti u EU. Na primjer, njihova predložena početna godišnja kvota za izvoz goveđeg mesa, činit će manje od jedan posto ukupne njegove potrošnje u EU.
Dodaje da je “sporazum prilika za poticanje nužne tržišno orijentirane reforme u EU poljoprivrednom sektoru koji je u velikoj mjeri subvencioniran, kao i u visoko zaštićenom industrijskom sektoru Mercosura”.
Chris Hegadorn, docent za globalne politike hrane na pariškom Sveučilištu Sciences Po te bivši tajnik UN-ovog Odbora za sigurnost hrane u svijetu, smatra da će sporazum biti koristan za Europu, uključujući i njezine poljoprivrednike.
“Sve ovisi o potkategoriji koju razmatrate, no proizvođači francuskog sira i vina od njega će imati koristi”, rekao je Hegadorn.
Također, istaknuo je će sporazum poboljšati zdravstvene i ekološke standarde u zemljama Mercosura te osnažiti veze s EU u vrijeme kada “Kina također pokušava zauzeti poziciju u Latinskoj Americi”.
No, David Cayla, predavač ekonomije na Sveučilištu Angers u zapadnoj Francuskoj i član ljevičarskog kolektiva “Zabrinuti ekonomisti”, sumnja da će EU moći provesti više standarde u latinoameričkim zemljama. “Nemoguće je kontrolirati njihovu primjenu.
Naši poljoprivrednici će se suočiti samo s povećanom konkurencijom iz zemalja s boljom klimom i plodnijim tlom. Moramo zaštititi europsku poljoprivredu, to je pitanje prehrambene suverenosti”, naglasio je Cayla uz napomenu da je pandemija koronavirusa pokazala koliko brzo mogu kolabirati svjetski lanci opskrbe u vremenima krize.
Antoine Gomel, koji je 2017. godine preuzeo obiteljsku farmu s piletinom i govedinom od 24 hektara u malom selu blizu Boulogne-sur-Mer na sjeveru Francuske, kaže da se protivljenje trgovinskom sporazumu odnosi na spašavanje francuske ruralne sredine.
“Farme nestaju, ostavljajući naša sela praznima, a sporazum će to samo ubrzati. One su ključne za koheziju na selu, i to ne samo zato što stvaraju radna mjesta. Ljudi u Francuskoj i izvan nje sve više glasaju za krajnju desnicu jer se osjećaju dezorijentirano i usamljeno. Farme mogu pomoći u njihovom ponovnom okupljanju, doslovno ih usidriti”, rekao je Gomel.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu