Da, bit ću kandidatkinja za predsjednicu. Tom je rečenicom Marine Le Pen, samo nekoliko sati nakon što joj je žalbeni sud potvrdio presudu zbog zloporabe europskih sredstava, otvorila svoju predsjedničku kampanju. Presuda joj je donijela zatvorsku kaznu koja uključuje elektronički nadzor.

‘Narod protiv elita’

Gotovo istodobno, s druge strane La Manchea, Nigel Farage je u Londonu – suočen s istragom zbog neprijavljenih donacija – objavio da kreće u novi politički pohod, predstavljajući ga kao borbu “naroda protiv establišmenta”. Dvije različite države, dva različita pravosudna slučaja, ali gotovo identična politička poruka: sudski postupci više nisu prepreka političkom usponu populističke desnice. Naprotiv, za dio birača oni postaju dokaz da se “establišment” pokušava obračunati s političkim protivnicima.

Taj fenomen danas oblikuje europsku politiku više nego ijedna pojedinačna ideologija. Ono što se prije deset godina nazivalo “krajnjom desnicom” danas je u mnogim državama postalo jedna od dvije najjače političke opcije. Nacionalno okupljanje u Francuskoj, Reform UK u Britaniji i Alternativa za Njemačku (AfD) više nisu prosvjedni pokreti, nego “narodne stranke” koje ozbiljno računaju na vlast.

Najdramatičnija situacija razvija se upravo u Njemačkoj. AfD kontinuirano jača, dok tradicionalne stranke gube birače gotovo iz mjeseca u mjesec. Za Berlin to nije samo politički problem nego i pitanje dugoročne stabilnosti najvećega europskoga gospodarstva. Zato nova njemačka vlada pokreće ambiciozan program od 34 reformske mjere kojim želi ubrzati investicije, rasteretiti gospodarstvo, smanjiti birokraciju, povećati konkurentnost industrije i vratiti gospodarski optimizam. Cilj nije samo gospodarski rast. Cilj je zaustaviti uzlet AfD-a.

No upravo tu leži najveća dilema europske politike. Može li se birače koji su godinama glasali iz nezadovoljstva vratiti ekonomskim reformama? Ili je politička promjena otišla mnogo dalje od gospodarskih pokazatelja? Naime, istraživanja diljem Europe pokazuju da birače danas ne pokreće samo standard. Jednako važni postali su osjećaj sigurnosti, migracijska politika, nacionalni identitet i povjerenje u institucije. Upravo na tim pitanjima desne populističke stranke posljednjih godina grade svoju politički uspon.

Tradicionalne stranke pritom se nalaze u paradoksalnoj situaciji. Svaki pokušaj pravosudnog ili administrativnog ograničavanja njihovih političkih protivnika često ima suprotan učinak. Dio birača takve poteze doživljava kao potvrdu tvrdnje da “elite” žele spriječiti demokratski izbor. Le Pen i Farage upravo na toj percepciji grade svoju retoriku.

Istodobno europski politički centar sve više preuzima teme koje je još donedavno odbacivao – strožu kontrolu granica, ograničavanje migracija, zaštitu domaće industrije… To je možda i najbolji pokazatelj koliko se političko težište kontinenta već pomaknulo.

Samo je jedan uvjet

Može li se taj proces zaustaviti? Može, ali samo pod jednim uvjetom – da vlade ponovno uvjere građane da mogu učinkovito rješavati njihove svakodnevne probleme. Ako njemačke reforme uspiju, ako se gospodarstvo oporavi, a broj ilegalnih migranata znatno smanji, rast AfD-a mogao bi usporiti. A to bi mogao biti putokaz i za Pariz i za London.

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Zato pitanje više nije hoće li europska desnica sudjelovati u vlasti. Pravo pitanje glasi: može li je itko još zaustaviti ili će upravo ona u sljedećem izbornom ciklusu određivati politički smjer Europe.