Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije, u utorak je predložila Plan ponovnog naoružavanja Europe, za koji je rekla da bi mogao omogućiti državama članicama da mobiliziraju do 800 milijardi eura za financiranje velikog povećanja izdataka za obranu. Predsjednica EK, svoj je prijedlog iznijela nekoliko sati nakon što je Washington objavio da obustavlja vojnu pomoć Ukrajini, čime je izvršen dodatni pritisak na EU da ojača vlastite obrambene snage, piše Euronews.

„Nalazimo se u eri ponovnog naoružavanja i Europa je spremna bitno povećati izdatke za obranu, kako bi odgovorila na hitnu potrebu za djelovanjem i podržala Ukrajinu, ali i kako bi se nosila s dugoročnom potrebom da preuzme više odgovornosti za vlastitu europsku sigurnost“, izjavila je predsjednica Europske komisije.

Pet mjera koje je izložila, a koje detaljno opisuje u pismu liderima EU-a uoči izvanrednog summita u četvrtak, uključuju „novi instrument“ za osiguranje 150 milijardi eura u zajmovima državama članicama za financiranje zajedničkih obrambenih ulaganja u paneuropske sposobnosti, uključujući protuzračnu i protubalističku obranu, topničke sustave, rakete i municiju, dronove i sustave za borbu protiv dronova.

Von der Leyen, nije iznijela detalje o tome kako će se prikupljati taj novac niti hoće li dio od oko 90 milijardi eura neiskorištenih sredstava iz fonda za oporavak nakon COVID-a biti dio toga.

Izbor izdavanja euroobveznica za financiranje obrambenih potreba EU do sada su oštro opstruirali neki takozvani „škrti“ članovi.

Aktiviranje nacionalne iznimke iz Pakta o stabilnosti i rasta još je jedna ključna mjera iz obrambenog paketa von der Leyen, koju je već komunicirala prošlog mjeseca u svom govoru na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji.

To bi omogućilo državama članicama da izostave izdatke za obranu iz svojih nacionalnih rashoda i time izbjegnu rizik od kršenja fiskalne politike bloka, koja nalaže da državni deficit i dug ostanu ispod 3 posto i 60 posto BDP-a.

Šefica Komisije tvrdi da bi, ako zemlje EU-a povećaju izdatke za obranu za 1,5 posto BDP-a u prosjeku, moglo biti oslobođeno 650 milijardi eura u naredne četiri godine.

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

Nova pravila kapitala

Budućnost neće pripasti najzelenijima, nego najpametnijima

Države članice EU-a značajno su povećale izdatke za obranu otkako je Rusija 2022. godine pokrenula punu invaziju na Ukrajinu, ali troše neravnomjerno: Poljska je prošle godine na obranu potrošila 4,12 posto svog BDP-a, dok je Španjolska potrošila samo 1,12 posto.

Pregovori trenutno traju među saveznicima NATO-a, od kojih 23 države članice pripadaju EU-u, o povećanju cilja za izdatke za obranu s trenutačnih 2 posto BDP-a. Odluka će biti donesena na summitu u Haagu krajem lipnja.

Ostale tri mjere koje je predložila von der Leyen uključuju dopuštanje državama članicama da obilnije koriste programe kohezijske politike za povećanje izdataka za obranu, proširenje mandata Europske investicijske banke kako bi povećala financiranje obrambenih projekata te ubrzanje Unije za štednju i ulaganja kako bi omogućila privatnim bankama da ulože više novca u sektor.

„Pravo pitanje pred nama je hoće li Europa biti spremna djelovati onako odlučno kako situacija zahtijeva, i hoće li Europa biti spremna i sposobna djelovati brzo i s ambicijom koja je potrebna“, izjavila je.

Lideri EU-a trebali bi raspravljati o predloženom obrambenom paketu na izvanrednom summitu u Bruxellesu u četvrtak na kojem bi trebao biti prisutan i Volodimir Zelenski.

Osjećaj hitnosti okupljanja porastao je u petak nakon kontroverznog sastanka između Zelenskog i američkog predsjednika u Bijeloj kući, nakon kojeg je ukrajinski lider napustio posjet prije njegova završetka i bez potpisivanja ugovora o mineralima koji je Washington smatrao sredstvom odvraćanja od budućih napada.

Posljedice su se nastavile u ponedjeljak, kada je Trump objavio da SAD obustavlja vojnu pomoć Ukrajini, tvrdeći da se „mirni dogovor može postići vrlo brzo“ i dodajući da „možda netko ne želi sklopiti dogovor“.

Summit u četvrtak mogao bi istaknuti podjele među državama članicama u vezi s Ukrajinom, jer su i Viktor Orban iz Mađarske i Robert Fico iz Slovačke prijetili vetom na bilo koji zahtjev za povećanje vojne pomoći ratom pogođenoj zemlji.

Nacrti zaključaka summita, koje je vidio Euronews, sugeriraju da lideri neće donijeti odluke o tome kako povećati izdatke za obranu na tom skupu, već će se „vratiti“ na tu temu na kasnijem summitu u ožujku koji će uslijediti nakon objave Bijele knjige Europske komisije o obrani.