Inflacija u EU dosegnula je u srpnju najvišu razinu u gotovo devet godina, potaknuta poskupljenjem energenata, a u Hrvatskoj rast potrošačkih cijena premašio je prosjek Unije i dosegnuo najvišu razinu od ulaska u članstvo, izvijestio je Eurostat.

Godišnja stopa inflacije mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) porasla je u srpnju na razini EU-a na 2,5 posto, najvišu razinu od listopada 2012. godine, pokazuje izvješće europskog statističkog ureda, objavljeno u srijedu.

U lipnju iznosila je 2,2 posto, a u srpnju 2020. godine 0,9 posto.

U srpnju prošle godine iznosila je 0,9 posto.

U eurozoni cijene su u srpnju porasle 2,2 posto, najsnažnije od srpnja 2018. godine. U lipnju uvećane su na godišnjoj razini 1,9 posto, a u prošlogodišnjem srpnju 0,4 posto.

Najveći su udio u godišnjoj stopi inflacije u zoni primjene zajedničke europske valute u srpnju imale cijene energenata, od 1,34 postotna boda, očitujući 14,3-postotno poskupljenje u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje.

Najskromniji udio imale su cijene industrijskih dobara, od 0,17 postotnih bodova.

Hrvatska u društvu Cipra i Češke

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Među zemljama EU-a najsnažnije su u srpnju na godišnjoj razini porasle potrošačke cijene u Estoniji, za 4,9 posto.

Slijede Poljska i Mađarska s rastom cijena za 4,7 posto.

Hrvatska se svrstala uz Cipar i Češku s rastom potrošačkih cijena mjerenih HICP-om u srpnju za 2,7 posto u usporedbi s istim prošlogodišnjim mjesecom, najsnažnijim od srpnja 2013. kada je postala članicom EU-a.

U lipnju stopa inflacije iznosila je u Hrvatskoj 2,2 posto dok su u prošlogodišnjem srpnju cijene bile pale za 0,6 posto.

Najskromniji rast cijena među zemljama EU-a bilježila je u srpnju Malta, od 0,3 posto.