Inflacija cijena hrane u europodručju posljednjih se mjeseci smiruje, unatoč očekivanjima da će rast cijena energenata i gnojiva nakon rata između Irana i Izraela pogurati cijene u trgovinama, piše Euronews.

pravi luksuz

Ovo povrće skuplje je od mesa: Kilogram na pojedinim tržnicama dosegnuo 10 eura

No ekonomisti upozoravaju da je riječ tek o privremenom zatišju. Analitičari Oxford Economicsa i Deutsche Banka procjenjuju kako bi cijene hrane ponovno mogle ubrzati tijekom 2027. godine, kada se skuplji energenti i gnojiva postupno preliju kroz cijeli prehrambeni lanac. Uz to, ovogodišnji toplinski valovi i suša mogli bi imati još veći utjecaj na rast cijena od samog rata na Bliskom istoku.

Stručnjaci objašnjavaju da se učinak skupljih energenata i gnojiva na cijene hrane ne vidi odmah. Najprije veće troškove snose poljoprivrednici, zatim prerađivači i distributeri, a tek na kraju oni dolaze do potrošača kroz više cijene na policama trgovina.

Oxford Economics procjenjuje da bi inflacija cijena hrane u europodručju mogla porasti s 1,6 posto, koliko je iznosila u lipnju ove godine, na oko tri posto tijekom 2027.

Samo posljedice ovogodišnjih ekstremnih vremenskih prilika mogle bi, prema njihovim procjenama, povećati inflaciju hrane za dodatni jedan postotni bod.

Istodobno očekuju da će se tijekom ostatka 2026. inflacija hrane zadržati ispod dva posto, odnosno ispod trenutačnih projekcija Europske središnje banke.

“Nestašica gnojiva zbog poremećaja u Hormuškom tjesnacu bila je blaža nego što se očekivalo, ali će ipak utjecati na prinose u poljoprivredi”, upozoravaju ekonomisti Tomas Dvorak i Ricardo Amaro iz Oxford Economicsa.

Analitičari Deutsche Banka procjenjuju da bi rast cijena nafte i gnojiva između ožujka i lipnja mogao tijekom idućih godinu dana povećati cijene hrane za oko 0,8 posto u europodručju te za 1,3 posto u Ujedinjenom Kraljevstvu, što bi ukupnoj inflaciji dodalo između 0,1 i 0,15 postotnih bodova.

Građevinska industrija

‘Povjerenje investitora gradi se poštivanjem obveza, kvalitetom izvedbe i dobrom komunikacijom’

promo

HEP – čuvar industrijske kulturne baštine Hrvatske

Oxford Economics procjenjuje da bi sam rast cijena sirovina mogao povećati inflaciju hrane za 0,5 do 0,7 postotnih bodova, pri čemu će se poskupljenja najprije osjetiti kod neprerađenih prehrambenih proizvoda.

Prije izbijanja sukoba na Bliskom istoku cijena nafte Brent iznosila je oko 72,5 dolara po barelu. Tijekom sukoba skočila je na 118 dolara, da bi se nakon primirja spustila na oko 83 dolara.

Sličan je obrazac zabilježen i kod ureje, jednog od najvažnijih dušičnih gnojiva, čija je cijena naglo porasla pa se potom ponovno smirila. No te promjene još se nisu odrazile na maloprodajne cijene hrane.

Ekonomisti upozoravaju da se povećani troškovi prenose kroz dva kanala. Energija poskupljuje gotovo svaki dio prehrambenog lanca – od rada poljoprivrednih strojeva i prijevoza do prerade, pakiranja i hlađenja hrane. Istodobno skuplji prirodni plin povećava cijenu gnojiva, što dodatno povećava troškove proizvodnje. Dok se skuplja energija može osjetiti relativno brzo, posljedice skupljih gnojiva najčešće postaju vidljive tek nakon sljedeće žetve.

Cijene hrane trenutačno miruju

Prema procjeni Eurostata, godišnja inflacija cijena hrane u europodručju pala je s 2,5 posto u prosincu 2025. na 1,6 posto u lipnju 2026., što je najniža razina od sredine 2021. godine.

Ni vodeći pokazatelji zasad ne upućuju na snažniji rast cijena tijekom ostatka godine. Dobroj situaciji pridonijeli su prošlogodišnja obilna žetva žitarica, višak sirovog mlijeka te stabilizacija cijena kave, kakaa i čokolade, koje su tijekom 2025. snažno poskupjele.

Istodobno se cijene maslinova ulja nastavljaju spuštati s rekordnih razina iz 2022., a niži troškovi energije smanjuju i troškove prerade hrane.

Prema podacima Oxford Economicsa, gotovo polovica prehrambenih proizvoda u posljednja tri mjeseca pojeftinila je, dok je samo petina zabilježila rast cijena veći od dva posto.

Zbog toga su ekonomisti snizili procjenu inflacije hrane, alkohola i duhana za 2026. na 2,1 posto.

Ipak, upozoravaju da se očekivano poskupljenje samo odgađa.

Toplinski valovi mogli bi imati veći učinak od rata

Prema procjenama Oxford Economicsa, najveći pritisak na cijene hrane neće doći od energenata, nego od ovogodišnjih ekstremnih vrućina.

“Smatramo da će ovogodišnji toplinski valovi iduće godine imati veći utjecaj na rast cijena hrane nego sam rat”, navode ekonomisti.

Suša i dugotrajno visoke temperature već sada uzrokuju štete na usjevima, a novi toplinski valovi mogli bi dodatno smanjiti prinose.

Dodatni rizik predstavlja i snažan El Niño, koji povećava vjerojatnost ekstremnih vremenskih prilika.

Oxford Economics procjenjuje da bi upravo vremenski uvjeti mogli sami povećati inflaciju hrane za jedan postotni bod tijekom 2027., zbog čega su podigli prognozu ukupne inflacije hrane na oko tri posto.

Očekuju da će najveći rast cijena biti vidljiv u prvoj polovici 2027., nakon čega bi se inflacija postupno trebala smirivati.

Klimatske promjene dugoročno povećavaju cijene hrane

Oxford Economics pritom podsjeća na istraživanje Europske središnje banke iz 2023. godine koje pokazuje da više temperature dugoročno povećavaju i inflaciju hrane i ukupnu inflaciju, pri čemu je učinak najizraženiji upravo kod prehrambenih proizvoda.

Prema procjenama ECB-a, klimatske promjene bi do 2035. godine mogle povećati globalnu inflaciju hrane za između 0,9 i 3,2 postotna boda, ovisno o razvoju klimatskih prilika.

Studija pokazuje da je toplinski val iz 2022. povećao inflaciju hrane u Europi za 0,67 postotnih bodova, a u europodručju za 0,78 bodova, pri čemu su najveće posljedice osjetile zemlje južne Europe.

Kako temperature nastavljaju rasti, isti vremenski ekstremi u budućnosti mogli bi imati još snažniji učinak na poljoprivrednu proizvodnju, a time i na cijene hrane. Tako bi toplinski val poput onoga iz 2022., ako se ponovi u klimatskim uvjetima kakvi se očekuju 2035., mogao povećati inflaciju hrane za oko jedan postotni bod, znatno više nego danas.