Gospodarska aktivnost u Francuskoj smanjila se, dok su Španjolska i Italija ostvarile bolje rezultate, što Europsku središnju banku (ECB) stavlja u dilemu oko smanjenja kamatnih stopa. Gospodarski motor eurozone jedva radi umjesto da snažno napreduje. Aktivnost privatnog sektora u veljači bilježi tek neznatan rast, dovoljan da ostane u pozitivnom području. U međuvremenu, inflacijski pritisci ponovno jačaju, što ECB dovodi u tešku poziciju pred očekivano smanjenje kamatnih stopa ovog tjedna, prenosi Euronews.

Krhki oporavak uz rastuće cjenovne pritiske

Složeni indeks menadžera nabave (PMI), ključni pokazatelj aktivnosti privatnog sektora u eurozoni, ostao je nepromijenjen na razini 50,2 u veljači, isto kao i u siječnju, prema preliminarnim podacima S&P Globala.Vrijednost indeksa iznad 50 ukazuje na rast, no budući da je samo neznatno iznad te granice, oporavak regije ostaje nesiguran. Aktivnost uslužnog sektora, koji je temelj gospodarstva eurozone, izgubila je zamah. PMI za usluge pao je na 50,6 sa siječanjskih 51,3, blago ispod očekivanja od 50,7.

Usporavanje je potaknuto ponovnim padom novih narudžbi, što je prvi pad potražnje od studenog. Tome je pridonijela i slaba potražnja iz inozemstva, iako je pad bio najmanji u posljednjih sedam mjeseci. Inflacijski pritisci ostali su uporno visoki. Pružatelji usluga povećali su cijene najbržim tempom u deset mjeseci, jer su tvrtke nastavile prebacivati više ulazne troškove na kupce. Ukupna inflacija ulaznih troškova ubrzala se najviše u gotovo dvije godine, što je zabrinjavajući signal za ECB.

“S obzirom na to da nema znakova smanjenja inflacije ulaznih troškova, razumljivo je da postoje glasovi unutar ECB-a koji žele raspravljati o pauzi u smanjenju kamatnih stopa na sljedećem sastanku“, rekao je dr. Cyrus de la Rubia, glavni ekonomist Hamburg Commercial Banka.

Detaljniji uvid u pojedine zemlje otkriva oštar kontrast u gospodarskim rezultatima najvećih gospodarstava eurozone. Francuski privatni sektor ostaje duboko u fazi smanjenja aktivnosti, pri čemu je složeni PMI pao na 45,1 sa 47,6. Aktivnost u sektoru usluga naglo je pala, a PMI za usluge spustio se na 45,3 s 48,2. Njemačka je zabilježila tek blagi rast. Složeni PMI neznatno se smanjio na 50,4 s 50,5, promašivši očekivanja. Uslužni sektor također je oslabio, s padom PMI-a s 52,5 na 51,1, što je znatno ispod predviđanja.

Poslovno povjerenje pokazuje znakove nesigurnosti, pri čemu se tvrtke pozivaju na političku neizvjesnost u Francuskoj i Njemačkoj te na globalno gospodarsko okruženje koje slabo podupire potrošnju. “Ovo bi mogao biti rezultat neriješene političke krize u Francuskoj, dok bi u Njemačkoj izbori mogli potaknuti nadu u brzo formiranje stabilne vlade”, rekao je de la Rubia, naglašavajući oštro odstupanje u gospodarskim performansama.

Otpornost, međutim, dolazi iz južne Europe. Španjolski PMI za usluge porastao je s 54,9 na 56,2, nadmašivši očekivanja, dok je talijanski uslužni sektor također zabilježio snažniji rast od predviđenog, povećavši se s 50,4 na 53.

Očekuje se da će ECB ovog tjedna smanjiti ključne kamatne stope za 25 baznih bodova na 2,5. Međutim, tvrdokorna inflacija otežava donošenje odluke. Pružatelji usluga i dalje imaju moć određivanja cijena, što je vidljivo iz rasta prodajnih cijena u odnosu na siječanj. “Ukupna slika nije katastrofalna, ali je krhka”, rekao je de la Rubia.

Promjene

Ulaganja u obranu i konkurentnost su nužna, ali ne na štetu radnika i kućanstava

Industrija zdravlja vida

Sve više Hrvata rješenje za vid pronalazi na istom mjestu – evo zašto

Preliminarni podaci Eurostata, objavljeni u utorak, pokazali su da su cjenovni pritisci u eurozoni ostali jači od očekivanih u veljači. Ukupna inflacija smanjila se na 2,4 s 2,5, neznatno iznad prognoza od 2,3, dok je temeljna inflacija – koja isključuje volatilne cijene hrane i energije – pala na 2,6, ostajući znatno iznad cilja ECB-a. Ova uporna temeljna inflacija dodatno otežava odluku ECB-a, jer kreatori politika važu između smanjenja kamatnih stopa i trajnih cjenovnih pritisaka.

Reakcija tržišta: rast eura i dionica

Unatoč slabim PMI podacima, tržišta su reagirala pozitivno. Euro je dodatno ojačao, dosegnuvši 1,0715 u odnosu na američki dolar, što je rast od 0,8, u potpunosti nadoknadivši gubitke od pobjede Donalda Trumpa na izborima u studenom 2024. Europske dionice također su snažno porasle, preokrenuvši padove iz utorka.

Indeks Euro STOXX 50 porastao je za 2,2 na 5 505 bodova u prijepodnevnom trgovanju, dok je njemački DAX nadmašio ostatak tržišta s rastom od 3,2. Bankovne i industrijske dionice predvodile su dobitke, pri čemu je Deutsche Bank AG skočio više od 9, BASF SE porastao za 7,6, a Siemens AG za 7,4. S druge strane, Deutsche Telekom AG i Linde plc bili su među rijetkim gubitnicima, izgubivši 1,6 i 1,5.