Mirovine u Europskoj uniji iznose otprilike tri petine prihoda od rada u kasnoj fazi karijere. No u mnogim europskim zemljama taj postotak pada ispod 50 posto, što umirovljenicima otežava održavanje pristojnog životnog standarda. U mnogim državama EU-a mirovinska primanja znatno su niža od prihoda ostvarenih prije umirovljenja. Zbog toga mnogi stariji ljudi teško zadržavaju svoj standard života nakon završetka radnog vijeka, piše Euronews.

Gotovo svaki šesti umirovljenik u EU-u izložen je riziku od siromaštva, a stopa siromaštva među umirovljenicima porasla je s 12 posto u 2013. na 15,5 posto u 2023.

Dakle, kako se mirovine uspoređuju s prihodima ostvarenim prije umirovljenja u različitim dijelovima Europe? U kojim zemljama umirovljenici primaju najveći, a u kojima najmanji udio svojih prihoda iz kasnijeg perioda rada?

Stopa zamjene mirovine: Ključan pokazatelj adekvatnosti mirovinskog sustava

Eurostatov Aggregate Replacement Ratio (omjer zamjene dohotka) mjeri učinkovitost mirovinskih sustava u omogućavanju starijim osobama da održe svoj životni standard nakon umirovljenja. Ovaj pokazatelj uspoređuje medijalni iznos mirovine osoba u dobi od 65 do 74 godine s medijalnim prihodima od rada osoba u dobi od 50 do 59 godina, pri čemu se ne uzimaju u obzir druge socijalne naknade. To pomaže u razumijevanju adekvatnosti mirovina.

U 2023. godini prosječna stopa zamjene u EU-u iznosila je 58 posto. To znači da bi osoba koja je zarađivala 100 eura mjesečno između 50. i 59. godine, primala 58 eura mirovine između 65. i 74. godine. U EU-u se ova stopa kretala od 35 posto u Hrvatskoj do 78 posto u Grčkoj.

Na vrhu ljestvice, uz Grčku su bile Španjolska (77 posto) i Italija (75 posto), dok je Portugal također bio iznad prosjeka EU-a s omjerom od 61 posto. Na dnu ljestvice, uz Hrvatsku, bile su Litva (36 posto) i Irska (39 posto), čineći tri zemlje s najnižim stopama zamjene ispod 40 posto u EU-u.

Među četiri najveća gospodarstva EU-a, Njemačka je imala najnižu mirovinu u odnosu na primanja kasnije u karijeri (49 posto), dok je Francuska (59 posto) bila blago iznad prosjeka EU-a.

S druge strane, Španjolska i Italija bile su među tri zemlje s najvišim omjerom mirovina u odnosu na prethodna primanja (iznad 75 posto).

Promjene

Ulaganja u obranu i konkurentnost su nužna, ali ne na štetu radnika i kućanstava

Industrija zdravlja vida

Sve više Hrvata rješenje za vid pronalazi na istom mjestu – evo zašto

Južnoeuropske zemlje imaju najviša mirovinska primanja u odnosu na prihode iz kasne faze radnog vijeka, dok su istočnoeuropske i baltičke zemlje na začelju.

U 11 država članica EU-a mirovine su činile manje od polovice prosječnih prihoda u kasnim radnim godinama. Među njima su Njemačka (49 posto), Belgija (48 posto) i Danska (47 posto).

Kandidatkinje za članstvo u EU-u – Srbija (46 posto), Crna Gora (38 posto) i Albanija (37 posto) – također imaju niže stope zamjene, što ih približava istočnoeuropskim državama.

U kojoj zemlji su mirovine najviše?

Postoje značajne razlike u mirovinama među europskim zemljama.

U 2021. godini prosječni bruto iznos starosne mirovine po korisniku kretao se od 226 eura mjesečno u Bugarskoj do 2.575 eura u Luksemburgu, dok je prosjek EU-a iznosio 1.294 eura.

U nominalnom iznosu, zapadne i sjeverne europske zemlje imaju najviše mirovine, dok istočne i jugoistočne europske države imaju znatno niže iznose.

Kada se mirovine prilagode paritetu kupovne moći (PPS), raspon se kreće od 437 eura u Bugarskoj do 1.681 eura u Luksemburgu, no osnovni trend ostaje nepromijenjen – zapadna i sjeverna Europa imaju najviše mirovine, dok istočna i balkanska područja imaju niže vrijednosti.

Zanimljivo je da Švicarska znatno pada na ljestvici kada se uzme u obzir PPS, dok Rumunjska i Turska značajno poboljšavaju svoju poziciju u usporedbi s nominalnim mirovinama, prenosi Euronews

Kada se radi o Hrvatskoj, pokazuju podaci, uz ovaj parametar, ipak se popravlja na ljestvici te nije najgora zemlja EU.