Latvijska nacionalna aviokompanija airBaltic podnijela je zahtjev za zaštitu od vjerovnika prema američkom poglavlju 11. kako bi restrukturirala svoje dugove i izbjegla stečaj. Prema pisanju Reutersa, kompanija je istodobno osigurala 350 milijuna eura novog financiranja od skupine investitora i banaka, među kojima su Strategic Value Partners, Barclays, Morgan Stanley i Oaktree Capital Management.

Novo financiranje nosi kamatu od oko 12 posto, a njegovo odobrenje tek treba potvrditi sud. U airBalticu očekuju da će postupak omogućiti stabilizaciju poslovanja i pregovore s vjerovnicima o povoljnijim i održivijim uvjetima. Iz kompanije poručuju da će se letovi zasad odvijati prema planu, dok bi cijeli proces restrukturiranja trebao biti dovršen do lipnja iduće godine. Novi poslovni plan, prema očekivanjima uprave, trebao bi godišnje poboljšati financijski rezultat za oko 44 milijuna eura.

Odustaju od dijela naručenih zrakoplova

Jedna od ključnih mjera bit će usporavanje planiranog širenja flote. AirBaltic je naručio dodatnih 40 Airbusovih zrakoplova A220, ukupne vrijednosti oko 3,5 milijardi dolara, uz još više od 100 milijuna dolara vrijedne dodatne motore. Kompanija sada nastoji odgoditi ili otkazati dio tih isporuka.

Flota airBaltica trenutačno broji oko 50 zrakoplova. Većinski vlasnik je latvijska država, dok njemačka Lufthansa ima manjinski udio od 10 posto.

Financijski problemi produbili se nakon rata s Iranom

Financijski pritisak na kompaniju dodatno je porastao nakon izbijanja rata s Iranom i rasta cijena avionskog goriva, što je izazvalo ozbiljne poremećaje u zračnom prometu. AirBaltic u sudskom postupku navodi da se našao pod snažnim pritiskom zbog kombinacije gospodarskih i geopolitičkih okolnosti.

Kompanija ima oko 583 milijuna dolara duga i obveza po leasingu, dok dodatnih oko 106 milijuna eura duguje za poreze, plaće i različite naknade. Prošle je godine ostvarila približno 779 milijuna eura prihoda.

Restrukturiranje bi moglo uključivati i smanjenje broja zaposlenih. AirBaltic zapošljava više od 3000 ljudi, a uprava je već započela razgovore sa sindikatima o mogućem smanjenju radne snage. Planirano je i smanjenje poslovanja u segmentu wet leasea, odnosno iznajmljivanja zrakoplova zajedno s posadom drugim aviokompanijama.

AirBaltic je posljednjih godina imao ambiciozne planove širenja te je cilj bio povećati flotu na čak 100 zrakoplova. Strategija je, među ostalim, računala i na tranzitne putnike iz Rusije, Bjelorusije i Ukrajine. No promjene na tržištu i rast troškova goriva doveli su u pitanje održivost takvog modela.

nije znanstvena fantastika

180 uređaja povezano u jedan sustav: U Zagrebu možete vidjeti kako izgleda dom koji misli umjesto vas

Neplaćeni računi

83 posto hrvatskih tvrtki ima isti problem: Kupci kasne s plaćanjem, a posljedice se šire cijelim lancem

Latvijski premijer Andris Kulbergs ocijenio je da je kompanija postala prevelika za tržište koje opslužuje. Prema njegovim riječima, za pokrivanje latvijskih i baltičkih linija bilo bi dovoljno oko 30 zrakoplova, umjesto planiranih 100.

Latvijska vlada postupak prema poglavlju 11. smatra jednom od mogućnosti za očuvanje airBaltica i osiguravanje vremena potrebnog za provedbu restrukturiranja. Istodobno nastavlja potragu za strateškim investitorom koji bi kompaniji dugoročno pomogao.

AirBaltic je tako postao još jedna aviokompanija koja se suočava s ozbiljnim financijskim posljedicama povezanim s ratom s Iranom. Slična sudbina u svibnju je zadesila američku niskotarifnu aviokompaniju Spirit Airlines, koja je propala.