Zastupnica Sunčana Glavak je istaknula kako će se i na ovom zasjedanju raspravljati o dostupnosti cjepiva protiv virusa COVID-19, budući da je to jedno od najvažnijih pitanja u EU-u. U 12 mjeseci od početka pandemije na europskom su tržištu već dostupne tri vrste cjepiva, rekla je Glavak. „Dobra vijest je da bi tvrtka Johnson&Johnson trebala objaviti rezultate treće faze ispitivanja uskoro te bismo i to cjepivo mogli imati registrirano u veljači“, kazala je Glavak i dodala da je u poodmakloj fazi i ispitivanje cjepiva tvrtke CureVac za koje bi se uporabna dozvola mogla dobiti u travnju. Osvrčući se na kritike na račun Europske unije kad je riječ o distribuciji cjepiva te brzini cijepljenja stanovništva u članicama, Glavak je navela kako je svih 27 država članica Europske unije među 45 država u svijetu koje su najnaprednije s cjepivima. Napomenula je i kako europarlamentarci podržavaju uvođenje mehanizma za kontrolu izvoza cjepiva protiv koronavirusa proizvedenog u EU-u, jer se njime želi izbjeći da se ugovorene doze – umjesto državama članicama Unije – isporučuju zemljama izvan europskog bloka. „To će nam omogućiti da da shvatimo gdje se cjepiva izvoze i osiguramo da proizvođači poštuju sve ugovorne obveze prema Europskoj uniji“, zaključila je Glavak.

Rumunjski zastupnik Dragos Pislaru ukazao je na važnost predstojeće plenarne sjednice budući da će Europski parlament na njoj glasati o Mehanizmu za oporavak i otpornost, koji je ključna sastavnica paketa oporavka EU sljedeće generacije. Podsjetio je da je cilj Mehanizma ublažiti gospodarske i socijalne posljedice pandemije koronavirusa i učiniti europska gospodarstva i društva održivijima, otpornijima i spremnijima za izazove i prilike koje donose zelena i digitalna tranzicija. „Mi, kao predstavnici koje su izabrali europski građani imamo dužnost omogućiti im povijesni oporavak. Ovaj Mehanizam je težak 672,5 milijardi eura u zajmovima i bespovratnim sredstvima za potporu reformama i ulaganjima u državama članicama. Znam da je prošla godina bila iznimno teška za Hrvatsku, teža nego za ostatak EU-a, budući da se uz pandemiju i gospodarsku krizu morala nositi i s posljedicama potresa. Vjerujem stoga da će ovaj Mehanizam biti od goleme pomoći“, rekao je Pislaru. Istaknuo je i kako je Parlament imao ključnu ulogu u oblikovanju Mehanizma i postavljanju ambicioznih i visokih ciljeva vezanih uz njegovo korištenje te da je sada na nacionalnim vladama da iz ponuđenog izvuku najviše što mogu.

Zastupnik Karlo Ressler rekao je da je Hrvatskoj, u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost, na raspolaganju više od 6 milijarda eura bespovratnih sredstava. „To je jedna ogromna prilika koju ćemo morati zajedno dobro iskoristiti kvalitetnim odabirom onih projekata koji su ključni za razvoj Hrvatske i za oporavak i otpornost na sve buduće krize.“ Ressler, koji je izvjestitelj i glavni pregovarač EP-a za proračun 2022. godine, rekao je da će fokus njegovog rada u ovom području biti na tome da oporavak bude uključiv za sve generacije i sve europske regije. „Vidimo da nisu sve članice jednako pogođene niti u društvenom niti u gospodarskom smislu. Važno je i da oporavak bude pravedan i uključiv i za sve gospodarske sektore, prije svega tu mislim na turizam i ugostiteljstvo kao najpogođenije, ali i na sve male i srednje poduzetnike“, rekao je Ressler. Istaknuo je kako su pred Europom dvije ključne godine, da oporavak nažalost neće biti onoliko brz kao što se očekivalo, te da je pred svim članicama, uključujući i Hrvatsku, jako puno posla na osmišljavanju kvalitetnih projekata koji potiču digitalnu i zelenu transformaciju.