‘Bila su to najbolja vremena, bila su to najgora vremena“, riječima Charlesa Dickensa otvorila je je Ursula von der Leyen svoj šesti govor o Stanju Unije opisujući Europu istodobno kao snažniju, ali i ranjiviju nego ikad. Od Trumpa i Xi-ja, strateškog partnerstva s Kanadom, skupih energenta, umjetne inteligencije, migracija, obrane, kritičnih sirovina do proširenja i klimatskih katastrofa gdje izrijekom spominje i požare u Hrvatskoj – šefica Europske komisije pozvala je na “nezavisnost” Europe u aktualnom globalnom okruženju.

Ne otvarati

HZZO ima važno upozorenje za građane

Obraćajući se eurozastupnicima u Strasbourgu kao ključan cilj navodi da ponovno pokretanje gospodarstva. “Moramo pokrenuti našu ekonomiju. To je naš prvi prioritet“, rekla je predsjednica Europske komisije – to je ključna i najvažnija ekonomska poruka u trenutku kada se blok 27 članica suočava s usporavanjem rasta, kaskanjem za globalnim igračima i slabljenjem industrijske baze.

Za Komisiju odgovor je ubrzati poslovanje, ulaganja i rast produktivnosti. Reforma jedinstvenog tržišta kroz inicijativu “One Europe, One Market“ ima ambiciozni cilj – do kraja 2027. ukloniti preostale prepreke poslovanju među članicama. U fokusu su brže izdavanje dozvola, manje administracije i zaustavljanje nacionalnog tzv. gold-platinga, dodavanja pravila povrh europskih propisa.

“Europa mora biti mjesto na kojem je lako poslovati, lako ulagati i lako se širiti“, rekla je Von der Leyen podsjećajući na 12 omnibus paketa koji bi trebali smanjiti troškove administracije za oko 17 milijardi eura godišnje. 

U pozadini priče o zaostajanju je otvoreno priznanje da “Europa ne može ostati industrijska sila ako su joj cijene energije strukturno previsoke”. Od početka sukoba Rusije s Ukrajinom Europu su uvozna fosilna goriva stajala dodatnih 90 milijardi eura. Cilj je do 2040. udvostručiti udio električne energije čime bi račun za uvozne energente mogao biti 260 milijardi eura manji godišnje, za što će presudna biti ulaganja u domaću čistu energiju. Problem nisu samo proizvodni kapaciteti: lani ih je instalirano više od 80 gigavata, a još šest puta toliko čeka za priključenje na mrežu. Red bi trebao smanjiti novi paket za mrežu (grids package) kojim će se ubrzati priključivanje, ulaganja u mreže i skladištenje energije.

Prijelomna točka

Dok se suočava s strukturnim izazovima, ekonomska prijetnja s istoka je nezaustavljiva Kina. Kina, kaže von der Leyen, više nije prijetnja koja tek dolazi. “Neki kažu da se približava drugi kineski šok. Ali on je već ovdje. Naš trgovinski deficit s Kinom sada iznosi milijardu eura – svakoga dana. Dosegnuo je točku prijeloma“, poručila je predsjednica Europske komisije. Posljedice se, dodala je, već vide u europskim zajednicama i tvornicama te vode prema deindustrijalizaciji industrijskih središta Europe. “To je neodrživo.”

Priča s Kinom puno je šira od pukog pitanja trgovinskih neravnoteža: više od 80 posto kritičnih sirovina ovisi o opskrbi iz te zemlje, a kod pojedinih zemnih elemenata brojka se penje i do 90 posto. Drugim riječima, ključne sirovine – nezaobilazne u proizvodnji pametnih telefona, čipova, autoindustrije, obrane, medicine do robotike – su ‘Damoklov mač’ ekonomskoj i strateškoj sigurnosti. Bruxelles zato nastavlja dijalog s Pekingom kako bi se (barem djelomično) trgovina uravnotežila, no sada se traže rezultati. Interes je to obiju strana jer i Kina, suočena sa slabijom domaćom potražnjom, također treba europsko tržište. “Bit ću jasna: upotrijebit ćemo sve alate na raspolaganju da postignemo ravnotežu u našim odnosima. Riječi su dobre, ali djela su još bolja”, rekla je. “Moramo razmišljati šire. Zato ćemo osnovati novu Europsku korporaciju za kritične sirovine. Ona će nam pomoći da nabavimo i stvorimo zalihe onoga što nam je potrebno – za električne automobile, čipove i baterije, čiste tehnologije, obranu i još mnogo toga”

nije znanstvena fantastika

180 uređaja povezano u jedan sustav: U Zagrebu možete vidjeti kako izgleda dom koji misli umjesto vas

Neplaćeni računi

83 posto hrvatskih tvrtki ima isti problem: Kupci kasne s plaćanjem, a posljedice se šire cijelim lancem

U kontekstu ulaganja i održavanja koraka s globalnim konkurentima vrijedi primijetiti da se von der Leyen tek ovlaš, u jednoj rečenici, dotaknula izvješća Marija Draghija o konkurentnosti, ignorirajući poraznu činjenicu da je tek 15-ak posto preporuka iz njega usvojeno otkad je predstavljeno kao put spasa prije dvije godine. Priznajući da se razvoj tržišta kapitala odvija presporo da bi odgovorio na sve veće potrebe za financiranjem, a kompanijama je novac potreban odmah, EK vadi novi as iz rukava – paket za bankarski sektor (banking package) kojim bi se trebala pojednostaviti regulacija i smanjiti fragmentacija domaćeg bankovnog tržišta, sve kako bi kreditori bili spremniji za financiranje rizičnijih ulaganja.

Ako je kineski trgovinski višak dosegao prijelomnu točku, u Bruxellesu su svjesni da odgovor nije zatvaranje europskog tržišta, nego aktivna potraga za novim partnerima. Ursula von der Leyen trgovinsku diversifikaciju postavila je kao jedan od načina zaštite bokova uz istodobno otvaranje novih tržišta. “Naš prosperitet i sigurnost neće se graditi samo kod kuće“, poručila je. EU je ove godine zaključila sporazume o slobodnoj trgovini s Indijom, Mercosurom, Meksikom, Australijom i Indonezijom, a blok ukupno ima sporazume s više od 80 zemalja, više nego bilo koja druga ekonomija na svijetu. Najavila je povezivanje novih tržišta infrastrukturom kroz Srednji koridor (Middle Corridor), prometnu rutu koja bi Južni Kavkaz i Središnju Aziju povezala izravno s europskim tržištem. Kroz Global Gateway EU želi mobilizirati do 12 milijardi eura javnih i privatnih ulaganja, što bi trebalo diversificirati trgovinske rute, utrostručiti trgovinu i skratiti vrijeme transporta do 2030. Godine.

Pridruženo članstvo

No uz nove trgovinske veze Bruxelles gradi i mrežu strateških partnerstava, a tu je pokazni primjer – Kanada. Postojeći CETA sporazum, koji i dalje čeka ratifikaciju deset članica, bio bi temelj za širu suradnju “pridruženog članstva”. „Od CETA-e prelazimo prema Savezu za budućnost. Ovo nije partnerstvo protiv bilo koga. Ovo je partnerstvo za našu zajedničku snagu”, najavila je šefica EK u plenarnoj dvorani Europskog parlamenta gdje je prisustvovao i kanadski premijer Mark Carney. Zahvaljujući CETA-i robna razmjena na relaciji EU-Kanada porasla je 75 posto u posljednjih devet godina, a novi Savez za budućnost trebao bi uključiti pametnu proizvodnju, tehnologiju, obrambenu industriju, Arktik, energiju, kritične minerale i baterije, ali i umjetnu inteligenciju, kvantne tehnologije i kibernetičku sigurnost. Približavanje je presudno i Kanadi, koja tri četvrtine izvoza usmjerava u SAD, južnog susjeda s kojim je u otvorenom trgovinskom ratu. Ideja “pridruženog članstva” dočekana je s iznenađenjem u državama članicama i izazvala zabrinutost u diplomatskim krugovima.

Važan dio govora o Stanju Unije Von der Leyen je posvetila i ostalim gorućim temama. Umjetna inteligencija više nije prvenstveno tehnološka tema već „temeljni sloj za naše gospodarstvo i sigurnost“, pa Europa mora istodobno povećati vlastite računalne kapacitete, razvijati industrijski AI i postaviti granice njegovim sigurnosnim rizicima. Poruka je jasna: Europa ne mora nužno razviti vodeće (frontier) modele da bi izvukla najveću ekonomsku vrijednost iz AI-ja već potencijal vidi u primjeni u realnom gospodarstvu: zdravstvu, prometu, prehrambenoj industriji, naprednoj proizvodnji te obrani i svemiru. EU će nastaviti s regulatornim okvirom kroz AI Act i surađivati s Kanadom, Ujedinjenim Kraljevstvom i drugima na evaluaciji, sigurnosti i ranom upozoravanju, a za studeni najavljuje “presudne inicijative”.

Na stolu će se naći propisi o stanovanju, kratkoročni najam i špekulacije uz političku poruku da “stanovanje nije privilegij, nego pravo“. Analitičari ocjenjuju da je to pokušaj da se pitanje rastućih troškova života adresira kao ekonomska nesigurnost koja hrani političko nezadovoljstvo.

Nova sigurnosna arhitektura

Nije izostavljena ni Ukrajina uz koju Europa ostaje i u budućnosti. Zbog rata na istočnim granicama izdvajanja za obranu porasla su oko 80 posto u pet godina, a Komisija želi nastaviti razvijati zajedničke kapacitete za protuzračnu i proturaketnu obranu, svemir, kibernetičku sigurnost i strateški transport. Istodobno, s obzirom na Bijelu kuću i oslabljeni NATO, Bruxelles želi novu sigurnosnu arhitekturu, uključujući europski pandan članku 4. Saveza i Europsko sigurnosno vijeće.

No, za ideju i vrijednosti Europe, potencijalna nagazna mina je unutarnja politika i jačanje ekstremne desnice, što je ilustrira pobjeda AfD-a na pokrajinskim izborima u Njemačkoj. Tome direktno u prilog idu dezinformacije, deepfakeovi i “kognitivno ratovanje“. Migracijska politika također postaje pitanje političke održivosti Unije: EK želi zaštititi granice, ubrzati povratke i otvoriti sigurnije legalne kanale. Von der Leyen tvrdi da su ilegalni dolasci u dvije godine pali 55 posto, ali priznaje da novi pritisci zahtijevaju fleksibilnije krizne mehanizme.

Po pitanju proširenja, vrata ostaju otvorena za Ukrajinu, Moldovu i zapadni Balkan, uz uvjet da proces ostane temeljeno na zaslugama i da o poštivanju europskih vrijednosti nema pregovora.