Provedu li se trenutačni planovi, kapacitet europskih LNG terminala mogli bi do 2030. premašiti 400 milijardi kubičnih metara.
Kao jedan od odgovora na energetsku krizu, a u želji da osiguraju alternativne izvore ruskome plinu, niz je europskih zemalja ubrzao planove za izgradnju nove infrastrukture za ukapljeni prirodni plin (LNG).
Provedu li se trenutačni planovi, kapacitet europskih LNG terminala mogli bi do 2030. premašiti 400 milijardi kubičnih metara.
Kao jedan od odgovora na energetsku krizu, a u želji da osiguraju alternativne izvore ruskome plinu, niz je europskih zemalja ubrzao planove za izgradnju nove infrastrukture za ukapljeni prirodni plin (LNG).
Provedu li se trenutačni planovi, kapacitet europskih LNG terminala mogli bi do 2030. premašiti 400 milijardi kubičnih metara.
S obzirom na projekcije potražnje za ukapljenim prirodnim plinom do kraja desetljeća, više od pola tih kapaciteta zapravo bi bilo višak, zaključak je analize koju je ovaj tjedan objavio Institut za energetsku ekonomiju i financijsku analizu (IEEFA).
Europsku potražnju za LNG-om 2030. u toj instituciji procjenjuju na oko 150 milijardi kubičnih metara, što je nešto manje od prognoza S&P Global Commodity Insightsa (koji je vide na 190 mlrd. kubika), ali obje zapravo upućuju na pretjerano bildanje kapaciteta LNG-a u Europi.
Prema prognozama IEEFA-e, stopa njihove iskorištenosti, uz pretpostavku da se ustraje na planiranim projektima, bila bi oko 36%.
A 200-250 milijardi kubičnih metara neiskorištenog kapaciteta predstavlja ujedno približno polovicu ukupne potražnje za plinom u EU-u 2021., kad je iznosila 413 milijardi kubnih metara.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu