S više od 70 posto procijepljenog odraslog stanovništva, Europska unija ostvarila je ključni cilj i sada u fokus dolaze (i ostale) goruće teme: cijepljenje u svijetu, posebice u siromašnim zemljama, borba za klimu, kao i jačanje uloge Unije na svjetskoj pozornici dok traju preslagivanja među glavnim igračima. Poruke su to iz govora o stanju Unije predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen u srijedu u Strasbourgu.

Obraćajući se zastupnicima Europskog parlamenta u svom drugom osvrtu na stanje Unije, po uzoru na tradicionalna obraćanja američkih predsjednika koji rekapitulira prethodnu godinu i ocrtava prioritete u narednoj, čelnica Komisije očekivano je najvećim uspjehom istaknula cijepljenje čiji je početak obilježio debakl i otvoreni sukob s AstraZenecom zbog nepoštivanja ugovora.

“Prvi i najhitniji prioritet je ubrzati cijepljenje u svijetu i ne dopustiti da ovo postane pandemija necijepljenih. U siromašnim zemljama primijenjeno je manje od jedan posto doza, razmjer nepravde i razina hitnosti su očiti”, rekla je von der Leyen.

S porukom da je pandemija Covida-19 “maraton, a ne sprint”, poručila da je iduća godina biti još jedan test karaktera za Uniju i svijet. “Već smo se obvezali podijeliti 250 milijuna cjepiva, a Komisija će donirati još 200 milijuna doza do sredine iduće godine”, najavila je von der Leyen.

No, dok čelnica izvršne grane bloka govori o testu karaktera, istovremeno najavljujući jaču pripravnost kao finalni prioritet na nove pandemije, brojke ilustriraju da su zemlje EU među bogatom manjinom u svijetu koja je dogovorom s proizvođačima prigrabila većinu doza cjepiva.

Čelnik Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) Tedros Adhanom Ghebreyesus prošli tjedan je upozorio da je 80 posto od 5,5 milijardi doza (dosad iskorištenih) za vakcinaciju otišlo u bogate zemlje pozvavši na moratorij planova o trećoj ‘booster’ dozi do kraja godine kako bi bilo dovoljno cjepiva za siromašne zemlje.

Izgledno je da će taj apel ostati neuslišan i na Starom kontinentu s obzirom na, prema von der Leyen, osiguranih 1,8 milijardi ‘booster’ doza. I Hrvatska je među zemljama koja ozbiljno razmišlja o trećoj dozi premda je s 52,26 posto odraslog stanovništva (i 43,53% ukupnog) stanovništva, procijepljenost populacije daleko iza prosjeka EU.

Uz borbu na zdravstvenom frontu koja traje proteklih 18 mjeseci, Ursula von der Leyen ponovno se vratila na teme kojima je i započela mandat – zelenu ekonomiju i borbu protiv klimatskih promjena te strateško geopozicioniranje EU na globalnoj karti.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Komisija će u narednim tjednima predstaviti novi europski propis o čipovima/REUTERS

Unija se obvezala ambiciznije smanjiti emisije ugljičnog dioksida za najmanje 55 posto do 2030. godine s razina iz 1990-ih (projekt ‘Fit for 55’), a sada je von der Leyen pozvala Kinu i ostale velike države da uključe u borbu za zaštitu okoliša ispunjavanjem ciljeva predviđenih Pariškim sporazumom.

U govoru je obećala dodatnih 4 milijarde eura pomoći zemljama u razvoju kao pomoć u procesu zelene tranzicije zatraživši i od drugih zemalja da u tom cilju pomognu. Inače, prije deset godina bogate zemlje dogovorile su mobilizaciju 100 milijardi dolara do 2020. Siromašnima za borbu protiv klimatskih promjena, no taj cilj (još) nije ostvaren.

“Mi smo ispunili našu obvezu-tim Europa doprinio je s 25 milijardi godišnje, no drugi su ostavili zjapeću rupu u postizanju tog cilja. Europa je spremna učiniti više, ali očekujemo da SAD i naši partneri učine više”, rekla je.

Nestašica čipova

Slika budućnosti Europe ovisit će o širokoj lepezi ekonomskih izazova, poput aktualne nestašice čipova “ključnih za sve, od pametnih telefona, električnih skutera do tvornica”.

Predsjednica EK istaknula je da EU mora značajno povećati ulaganja u dizanje razine proizvodnje poluvodiča kako bi mogla adresirati kritične manjkove nabavim lancima. Pritom je najavila da će Komisija u narednim tjednima predstaviti novi europski propis o čipovima koji će povezivati svjetska istraživanja, dizajn, testiranje i proizvodne kapacitete.

I naposljetku, preslagivanja u globalnoj geostrateškoj areni za Europu donose nove izazove i prilike. S kaotičnim povlačenjem SAD-a iz Afganistana i dolaskom talibana na vlast NATO i Unija trebaju izvući lekcije i “osvrnuti se na to kako je vojna misija završila tako naglo”.

Najveći izazov za Europu je potencijalni val milijuna izbjeglica i drugih migranata, a o tom pitanju Europa je duboko podijeljena. “Stojimo uz afganistanski narod, žene i djecu, tužitelje, novinare i branitelje ljudskih prava”, rekla je von der Leyen i obećavši injekciju od 100 milijuna eura pomoći Afganistancima.

U okolnostima promjene američke vanjske politke u smjeru da prestaje biti “svjetski policajac” što je Donald Trump pokrenuo sporazumom o povlačenju iz Afganistana, a Joe Biden proveo, Europa će tražiti svoje mjesto.

“Jednostavno nema sigurnosnog i obrambenog pitanja gdje je odgovor – manje suradnje”, rekla je von der Leyen poručivši da “blok treba biti u stanju vojno intervenirati bez pomoći SAD-a” za što ne vidi dovoljno političke volje.

Plan oporavka

Sa 70 posto cijepljene populacije, Covid putovnicama koje su spasile ljeto i prvim isplatama milijardi eura na ime planova za oporavak, stanje u Uniji moglo je biti i gore, ocjenjuju analitičari. Sada je prilika za nametanje tema s početka mandata, no okolnosti su se bitno promijenile.

Angela Merkel je praktično jednom nogom izvan politike, a Francuska se polako priprema za izbore iduće godine zbog čega je relano očekivati da popusti politički kapacitet za guranje europskih prioriteta u Berlinu i Parizu.

Kontroverzne teme oko kojih vladaju duboke podjele poput migracija, vanjsko-političkih pritisaka, vladavine prava te političkih rješenja po pitanjima borbe za okoliš i tehnologiju sigurno će izazvati brojne polemike diljem Starog kontinenta. Izmaknu li kontroli pred Komisijom Ursule von der Leyen bit će još jedno burno razdoblje.